GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

EU odobrila posredne povlastice vlasnicima superjahti

EU odobrila posredne povlastice vlasnicima superjahti
POVLASTICE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 22.01.2023 / 17:38
Autor: SEEbiz / Deutsche Welle
BRUXELLES - Europska unija je postigla dogovor oko naknada za emisiju štetnih plinova. Ubuduće će to uključivati i pomorski promet. No, kako javlja postaja NDR, i dalje će biti iznimki, između ostaloga za velike jahte.

350 litara, 500 litara ili čak 1.000 litara dizela. Po satu. Jahte troše ogromne količine goriva. A u pravilu se može reći: što je brod veći, veća je i potrošnja. A što je veća potrošnja dizela, u atmosferu se ispusti više štetnih stakleničkih plinova. Samo tijekom jednog sata plovidbe veće jahte ispuste više od jedne tone CO2 i druge štetne plinove. Takozvane super-jahte godišnje u atmosferu ispuste tisuće tona štetnih tvari. Radi usporedbe: jedan stanovnik Njemačke u prosjeku godišnje prouzroči oko 11 tona stakleničkih plinova.

I svejedno vlasnici ili ljudi koji iznajmljuju jahte i dalje profitiraju od jedne iznimke po pitanju naknada koje se plaća za emisiju CO2. Od 2005. naime veća industrijska postrojenja moraju kupovati certifikate za emisiju tih plinova, a od 2012. na to su obvezani i zračni prijevoznici – na letovima unutar Europe. Koncem prošle godine EU je odlučio proširiti taj sustav i na druge aktere.

Ubuduće će tako u sustavu certifikata biti evidentirani i cestovni promet ili zgrade. Mnogi smatraju da je veliki napredak već i to što će proširenje regulacije po pitanju certifikata ubuduće pogađati i brodski promet. No, za početak to će pravilo obuhvaćati samo jako velike putničke ili teretne brodove, s više od 5.000 bruto registarskih tona. Oni će od 2024. postupno morati kupovati CO2-certifikate, kao svojevrsnu „naknadu" za emisiju plinova.

Ali to, kako je Europska komisija potvrdila na upit NDR-a, ne vrijedi za „nekomercijalne aktere ili plovila iz domene slobodnog vremena", dakle za hobi-moreplovce. I to neovisno o veličini plovila. Znači, čak i milijarderi koji posjeduju ogromne jahte neće morati kupovati „prava" na emisiju CO2, ali samo ako tu jahtu koristi za osobne potrebe.

Super-jahte su pritom na glasu kao veliki zagađivači. A koliko oni zapravo emitiraju tih štetnih plinova? To su, između ostalih, istražili i američki znanstvenici Beatriz Baros i Richard Wilk. Oni su analizirali emisije 20 milijardera. „Velike super-jahte su, kad pogledamo sve ono što ti milijarderi posjeduju, s odstojanjem najveći uzročnici stakleničkih plinova", pišu Baros i Wilk.

"Super bogati vlasnici jahti samo tijekom jednog ljetnog dana prouzroče više zagađenja okoliša nego većina ljudi tijekom cijelog njihovog života, ali političari ih i dalje ne diraju", kritizira i Jacob Armstrong iz nevladine organizacije Transport & Environment. On je analizirao za koju su količinu stakleničkih plinova zapravo odgovorne jahte. U Europi, po njegovim navodima, postoji oko 1500 većih jahti, one u prosjeku emitiraju oko 725 tona CO2 godišnje. I neće biti pogođene proširenjem pravila EU-a, za njih vrijede iznimke, dodaje Armstrong.

Europska komisija pak napominje da ta plovila ne koriste svi vlasnici velikih jahti, odnosno da ih oni jednim dijelom iznajmljuju. To je onda komercijalno korištenje brodova. A čim je komercijalno, onda one podliježu novoj regulativi i moraju kupovati certifikate, kaže Komisija. Ali ne otkriva koliko je takvih jahti. Vjerojatno se rado o jako malom broju, piše NDR. Kao opravdanje za to da se velike jahte izuzima EU navodi da su veliki putnički i teretni brodovi (iznad 5.000 bruto registarskih tona) ionako zaslužni za 90% emisija u brodskom prometu.

Rasmus Andresen iz njemačkih Zelenih kaže da će se njegova stranka i dalje boriti da „dekarbonizacija brodskog prometa bude poštena i sveobuhvatna", te dodaje kako je to cilj koji ne podržavaju konzervativci, liberali i SPD: „Tko si može priuštiti jahtu, taj si može sigurno priuštiti i da plati svoj doprinos zaštiti klime."

No, za sada to ipak neće biti tako. Iznimke naime vrijede i u drugim sektorima, poput zračnog prometa, odnosno za vlasnike privatnih aviona. Mnogi vlasnici tih letjelica su ostali ispod „granice" po pitanju emisije štetnih plinova. Svu oni koji su iznad moraju kupovati certifikate. Tko leti privatno ili zrakoplov koristi za svoju firmu, smije i ubuduće besplatno ispustiti do 1.000 tona CO2. Kod komercijalnih ponuđača, na primjer firmi koje iznajmljuju letjelice, granica je čak 10.000 tona.

Tagovi: superjahte, emisije co2, Europska unija, brodari, brodarsko tržište
PROČITAJ I OVO
Direktor Geološkog zavoda: Mineralno blago Srbije vredi blizu 200 milijardi dolara
MINERALI
Direktor Geološkog zavoda: Mineralno blago Srbije vredi blizu 200 milijardi dolara
BEOGRAD - Direktor Geološkog zavoda Dragoman Rabrenović izjavio je večeras da mineralno blago Srbije, ne računajući novo nalazište kod Žagubice, vredi gotovo 200 milijardi dolara.
Wall Street: Tehnološki sektor imao najbolji tjedan od studenoga 2021.
SNAŽAN RAST
Wall Street: Tehnološki sektor imao najbolji tjedan od studenoga 2021.
NEW YORK - Nasdaq je zaključio svoj peti uzastopni tjedan dobitaka, skočivši za 3,3% u zadnjih pet dana. To je najduži tjedni pobjednički niz za tehnološki opterećeni indeks od razdoblja koje je završilo u studenom 2021.
Povjerenstvo za sukob interesa kaznilo Žigmana s 800 eura
KAZNA
Povjerenstvo za sukob interesa kaznilo Žigmana s 800 eura
ZAGREB - Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa izreklo je predsjedniku Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Ante Žigmanu novčanu kaznu od 800 eura, jer je uz plaću primao niz novčanih naknada, kao i dohodak u agenciji za sudjelovanje u radu Savjeta agencije.
Zagrebačka burza: Slab promet i minimalne promjene indeksa
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Slab promet i minimalne promjene indeksa
ZAGREB - Različiti smjerovi indeksa i slabiji promet obilježili su kraj tjedna na Zagrebačkoj burzi.
Beogradska berza: Akcije Jugoprevoza pogurale promet
CLOSING BELL BSE
Beogradska berza: Akcije Jugoprevoza pogurale promet
BEOGRAD – Ukupan dnevni promet Beogradske berze bio je 40,2 miliona dinara od čega je na prometu akcija kruševačkog Jugoprevoza ostvareno 24,4 miliona dinara.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE