EU predstavio akcijski plan za gnojiva; cijene vrtoglavo rastu

U utorak je Europska komisija predstavila novi akcijski plan za gnojiva u nastojanju da se uhvati u koštac s novom fazom rastućih troškova koje Bruxelles smatra prijetnjom ne samo poljoprivrednom sektoru, već i sigurnosti hrane i strateškoj autonomiji Unije.

Inicijativa dolazi u kontekstu obnovljene nestabilnosti na energetskim tržištima i geopolitičkih napetosti koje potiču pritisak na cijene sirovina i poljoprivrednih inputa. Prema Komisiji, posljednje godine pokazale su kako velika ovisnost Europe o uvozu čini sektor ranjivim na vanjske šokove.

„Situacija je postala još hitnija“, objasnio je europski povjerenik za poljoprivredu Christophe Hansen tijekom konferencije za novinare nakon sastanka Kolegija povjerenika. Hansen je naglasio da je rad na planu započeo prije nekoliko mjeseci, prije najnovije krize na Bliskom istoku, ali da je pogoršanje međunarodne situacije učinilo nužnim ubrzanje vremenskog okvira.

Prema povjereniku, gnojiva sada koštaju oko 70% više nego 2024. - godine u kojoj su poljoprivrednici već prijavljivali poteškoće u pokrivanju troškova proizvodnje.

„U nekim slučajevima, gnojiva čine i do 20% troškova proizvodnje“, rekao je Hansen, upozoravajući da bi trenutna neizvjesnost mogla potaknuti mnoge poljoprivrednike da smanje površinu koju obrađuju.

Povjerenik je prepričao nedavni sastanak s francuskim poljoprivrednicima, od kojih mu je jedan rekao da razmatra napuštanje polovice svojih usjeva ako cijene ostanu nestabilne.

„Ovo su produktivna zemljišta koja odbijam izgubiti“, izjavio je Hansen, izravno povezujući pitanje gnojiva s europskom sigurnošću hrane.

Problem cijena više nego zaliha

Komisija naglašava da, barem u neposrednom roku, problem nije dostupnost.

„Trenutno nemamo problem s opskrbom; imamo problem s cijenom“, rekao je Hansen.

Kritična točka je struktura europskog tržišta. EU uvozi oko dvije trećine uree koja se koristi u poljoprivredi - jedno od najčešće korištenih gnojiva. To znači da se svaka fluktuacija globalnih cijena energije ili međunarodne opskrbe izravno odražava na troškove koje snose europski poljoprivrednici.

Veza s plinom ostaje središnja: prirodni plin ključna je sirovina za proizvodnju kemijskih gnojiva. Kada troškovi energije rastu, rastu i troškovi gnojiva.

Iako se napominje da je izravni uvoz s Bliskog istoka u ovom sektoru relativno ograničen - samo 2-3% ukupnog iznosa, prema Hansenu - Bruxelles se boji neizravnih učinaka na međunarodna tržišta i novih skokova cijena.

Preko 400 milijuna eura?

Kako bi se riješila kratkoročna kriza, Komisija namjerava mobilizirati novu potporu putem instrumenata ZPP-a.

Plan uključuje jačanje europske poljoprivredne rezerve, putem prijedloga koji će biti predstavljen u lipnju zajedno s izmjenom proračuna.

Trenutno je u rezervi dostupno nešto više od 200 milijuna eura, ali Hansen je objasnio da je cilj Komisije barem udvostručiti taj iznos.

„To je minimum“, rekao je povjerenik, precizirajući da bi brojka mogla premašiti 400 milijuna eura ako Europski parlament i države članice odobre povećanje.

Namjera izvršne vlasti je staviti resurse na raspolaganje prije sljedeće sezone sjetve.

„Likvidnost mora stići kada poljoprivrednici donesu svoje odluke za sljedeću sezonu“, objasnio je Hansen.

Uz izravno financiranje, Bruxelles želi uvesti veću fleksibilnost u korištenju nacionalnih strateških planova ZPP-a.

Nadolazeći zakonodavni paket omogućit će državama članicama preraspodjelu nepotrošenih sredstava prema novim instrumentima likvidnosti, povećanje predujmova plaćanja ZPP-a i jačanje poticaja za poljoprivredne prakse koje smanjuju upotrebu tradicionalnih gnojiva.

Prioritetna ulaganja također uključuju preciznu poljoprivredu, koja bi trebala omogućiti ciljaniju upotrebu gnojiva i smanjenje ukupne potrošnje.

Oklada na gnojiva „Proizvedeno u Europi“

Značajan dio plana usmjeren je na srednjoročno i dugoročno razdoblje.

Komisija želi smanjiti strateške ovisnosti većom europskom proizvodnjom organskih, kružnih i gnojiva s niskim emisijama.

Identificirane alternative uključuju digestate iz bioplina i biometana, biomasu algi, biostimulanse, organska gnojiva i sustave za iskorištavanje dušika i fosfora iz kanalizacijskog mulja.

Prema Hansenu, Europa nedovoljno koristi značajan dio vlastitog potencijala.

Ako se bolje koriste, organska gnojiva dostupna na kontinentu mogla bi zamijeniti oko 20% kemijskih gnojiva koja se trenutno uvoze, tvrdio je povjerenik.

Bruxelles također namjerava preispitati neka pravila kako bi se olakšala upotreba digestata i prilagodila primjena Direktive o nitratima stvarnim potrebama poljoprivrednih gospodarstava i lokalnim klimatskim uvjetima.

Tijekom konferencije za novinare, Hansen je također odbacio ideju o suspenziji Mehanizma EU za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM), što su zatražili neki zastupnici u Europskom parlamentu.

Prema povjereniku, ukidanje sustava riskiralo bi daljnje povećanje ovisnosti Europe o uvozu i slabljenje domaće proizvodnje.

„Moramo sačuvati europsku proizvodnu strukturu“, izjavio je, podsjećajući da je posljednjih godina nekoliko europskih tvornica smanjilo ili zaustavilo proizvodnju zbog konkurentskog pritiska izvana.

Komisija je ipak najavila da će analizirati kako se troškovi povezani s CBAM-om i ETS sustavom odražavaju na cijene gnojiva, a posljedično i na cijene hrane.

Više transparentnosti i praćenja

Plan također predviđa stvaranje novog europskog partnerstva za lanac opskrbe gnojivima koje će okupiti proizvođače, poljoprivrednike i države članice kako bi se poboljšala koordinacija i predvidljivost tržišta.

Bruxelles također namjerava ojačati praćenje sektora putem sustava ranog upozorenja i nadogradnje Europskog opservatorija za gnojiva, koji će nastaviti prikupljati podatke o cijenama, zalihama i tržišnim trendovima.

Za Komisiju, ono što je u pitanju nadilazi jednostavnu podršku poljoprivrednom sektoru.“

"Odlučili smo staviti našu stratešku autonomiju, sigurnost hrane i konkurentnost na prvo mjesto", zaključio je Hansen.