Europska maloprodaja: Krhki oporavak će se nastaviti

Europa ulazi u posljednji kvartal 2025. držeći se granice između stabilizacije i stagnacije. Nakon godina egzogenih šokova, od pandemije do energetskih kriza, regiju sada oblikuju konvencionalniji pokretači rasta.

Oxford Economics predviđa rast BDP-a eurozone od 1,3% ove godine, prije nego što padne na 0,8% u 2026., jer strukturni izazovi i dalje opterećuju oporavak. Uvođenje carina na početku godine utjecalo je na izvozne brojke u prvoj polovici godine, ali očekuje se da će se taj učinak povući u drugoj polovici godine, vraćajući rast u skladu s razinama iz 2024.

Kamatne stope

Čini se da je ciklus smanjenja kamatnih stopa ESB-a, koji je donio osam uzastopnih smanjenja u godini do lipnja 2025., završio. Depozitna kamatna stopa ostaje na 2%, i iako je konačno smanjenje prije kraja godine moguće, jastrebov ton na rujanskom sastanku sugerira da je ljestvica za daljnje ublažavanje visoka. U rujnu je zabilježen blagi porast inflacije na 2,2%, jer je pad cijena energije postao manje izražen. Očekuje se da će ukupna inflacija u prosjeku iznositi 2,1% za 2025. godinu, prije nego što se sljedeće godine smanji na 1,5%, što ukazuje na to da je prostor za daljnji monetarni poticaj sve ograničeniji.

Trgovinske napetosti, posebno sa SAD-om, počinju bacati sjenu na izvoz i vjerojatno će opteretiti poslovno povjerenje i ulaganja u sljedećoj godini. Za maloprodajni sektor, povećane tarife i regulatorna nesigurnost mogu poremetiti lance opskrbe i povećati cijenu uvozne robe, posebno u kategorijama poput odjeće, elektronike i trajnih potrošačkih dobara. U međuvremenu, slabije poslovno raspoloženje može odgoditi planove širenja i obnavljanja zaliha, posebno među diskrecijskim i lifestyle brendovima. Dok domaća potrošnja ostaje relativno otporna, rizik od uvozne inflacije i logističkih trenja mogao bi opteretiti obujam maloprodaje u nadolazećim mjesecima.

Povećana štednja i postupni povratak potrošnji

Europski potrošači i dalje pokazuju oprez u svojim potrošačkim navikama - nasljeđe cjenovnih pritisaka i štedljivosti nakon pandemije. Iako se inflacija ohladila, a kamatne stope pokazuju malo kretanja, štednja kućanstava ostaje tvrdoglavo povišena. Prema Oxford Economicsu, stopa štednje u eurozoni iznosila je 14,9% u drugom tromjesečju 2025., što je pad od 30 baznih bodova u odnosu na tromjesečje, ali i dalje znatno iznad petogodišnjeg prosjeka prije pandemije od 12,6%. Trajna opreznost sugerira da, iako se smanjuju, razine štednje mogu ostati strukturno više nego prije pandemije, stvarajući novu normu.

Unatoč tome, postoje rani znakovi da potrošači počinju povlačiti svoje rezerve. Očekuje se da će rast potrošnje dosegnuti 1,3% u 2025. i 1,5% sljedeće godine, kako kućanstva postupno vraćaju povjerenje. Istodobno, rast realnih raspoloživih prihoda trebao bi biti umjeren. Nakon snažnog oporavka od 3,3% u 2024., predviđa se usporavanje rasta prihoda na 1,6% ove godine, što ukazuje na kretanje prema održivijim, iako sporijim, dobicima.

Unatoč tome, povjerenje potrošača ostaje nisko. U rujnu je indeks povjerenja potrošača u eurozoni porastao na -14,9. Međutim, raste zabrinutost zbog dugoročne održivosti javnih financija, posebno u gospodarstvima s visokim dugom poput Italije i Francuske, gdje izgledi za strožije proračune, uključujući potencijalno smanjenje potrošnje ili povećanje poreza, mogu utjecati na raspoloženje. Šire geopolitičke napetosti i blaže namjere zapošljavanja dodatno ublažavaju izglede, sugerirajući da, iako se potrošnja oporavlja, oprez ostaje prevladavajuće raspoloženje među europskim kućanstvima.

Stabilizacija maloprodaje ispod predpandemijske razine

Nakon pet godina volatilnosti uzrokovane pandemijom, tijekom kojih je rast maloprodaje u prosjeku iznosio 0,8%, očekuje se da će se rast stabilizirati na 2% u realnom iznosu ove godine, prije nego što se blago uspori na 1,7% u 2026. i 1,9% u 2027. Ovaj ritam se više poklapa s petogodišnjim predpandemijskim prosjekom od 2,5%, iako s manje entuzijazma. Dok kućanstva ostaju financijski defenzivna, potrošnja se postupno oporavlja kako se štednja smanjuje, a inflacijski pritisci povlače.

Predviđa se da će Portugal (4,8%), Luksemburg (4,4%) i Češka (4,1%) predvoditi rast u 2025., dok Španjolska (4,1%) i dalje bilježi dobitke potaknute turističkom aktivnošću i lokalnom potrošnjom. Nasuprot tome, veća zapadnoeuropska gospodarstva slijede oprezniji put. Očekuje se da će Njemačka (2,7%), Francuska (2,3%) i Ujedinjeno Kraljevstvo (0,8%) ostvariti umjerenije dobitke. Italija ostaje iznimka, s predviđenim marginalnim padom od -0,1%, što naglašava neravnomjeran tempo oporavka kontinentalne regije.

Međunarodna putovanja igraju tihu, ali značajnu ulogu u podršci maloprodajnom zamahu. Prema Europskoj komisiji za putovanja, predviđa se da će dolasci stranih turista porasti za 8% u odnosu na prethodnu godinu i 12% iznad razine iz 2019. do kraja 2025. Francuska i Španjolska zadržat će svoj status vodećih europskih zemalja, svaka s 13% ukupnih dolazaka. U međuvremenu, očekuje se da će Njemačka i UK dominirati izvornim tržištem, s udjelom od 18% odnosno 12%. Povećana mobilnost dodatno oživljava urbane maloprodajne centre i unosi obnovljenu vitalnost u diskrecijske kategorije potrošnje.

Gledajući dalje u budućnost, očekuje se da će rast maloprodaje u prosjeku iznositi 1,8% do 2030., razina koja ne sugerira povratak višku, već novu normalnost. Potrošači ostaju selektivni, svjesni vrijednosti i skloni kompromisima; međutim, njihova potrošnja pokazuje se otpornom. Kako se makroekonomska magla počinje dizati, čini se da je maloprodaja spremna za stalan, iako ne spektakularan, napredak.