Evo zašto ove godine svjedočimo viškovima lubenice

Hrvatska ove godine očekuje proizvodnju lubenica na razini prošlogodišnjeg uroda, kada je s oko 700 hektara površine proizvodnja bila oko 28.000 tona. Urod po hektaru kreće se od 25 do 40 tona, navodi se u analizi.

Uvoz je, kao i prijašnjih godina, počeo u travnju iz zemalja koje ranije počnu s berbom lubenica - Maroko, Španjolska i Grčka.

Berba domaće lubenice započela je krajem lipnja, a iz Smartera očekuju da će sezona trajati do kraja rujna te da će Hrvatska u tom pogledu u idućem razdoblju biti samodostatna.

"Svakako moramo uzeti u obzir bitno slabiju turističku sezonu, koja je bila značajan generator potrošnje, a koja će ove godine izostati većim dijelom, što se već sada reflektiralo na cijenu na tržištu, koja je niža u odnosu na prijašnje godine", istaknula je stručnjakinja Smartera Marina Kresoja.

U analizi se navodi da će zbog toga ova godina biti vrlo izazovna za proizvođače pa će biti važno da se otkupljivači i trgovina okrenu domaćim proizvođačima.

Ove godine kod plasmana jagoda trgovački lanci su pokazali solidarnost s domaćim proizvođačima, držali su ujednačenu razinu cijena i za vrijeme cijele sezone otkupljivali su jagodu iz domaće proizvodnje, ističu iz Smartera napominjući kako bi bilo važno da se to primjeni i kod proizvodnje lubenica, kako ne bi ostale neobrane.

No, i na proizvođačima je da poštuju optimalne rokove branja, suradnju s otkupljivačima i retailom, budu konkurentni i s cijenama i s kvalitetom. Tada rezultati neće izostati, ističe se u analizi.

Napominje se i kako je zbog novonastalih poremećaja na domaćem tržištu najveći domaći otkupljivač voća i povrća, tvrtka ENNA Fruit već krenula s izvozom lubenice kako bi se smanjio pritisak na domaćem tržištu te se lubenice izvoze u Sloveniju, Češku, Slovačku i Poljsku.

Proizvodnja u porastu ali ovisi o sezonalnosti

U analizi se navodi kako je proizvodnja lubenice u Hrvatskoj zadnjih nekoliko godina u porastu, ali ovisi o sezonalnosti, odnosno o vremenskim utjecajima tijekom sazrijevanja i berbe.

Vidljiv je također utjecaj turističke sezone na potrošnju, a samim time i na proizvodnju, što znači da proizvodnja prati kretanje broja turista u državi.

"Smjer u kojem će se morati razvijati ova proizvodnja treba biti prema produženju sezonalnosti lubenice te prema prelasku na sorte koje su manje mase", ističu iz Smartera.

Mišljenja su i kako sezona proizvodnje mora početi ranije na području Dalmacije i završiti kasnije s područja Slavonije. Rast proizvodnje pak može se ostvariti uz primjenu navodnjavanja, uvođenjem novih sorti koje omogućuju duže čuvanje i lakši transport te korištenjem zaštićenih, a ne preskupih niskih tunela.

Lani je izvezeno 3.432 tona lubenica u vrijednosti od 1,3 milijuna eura, najviše u Njemačku, Sloveniju i Češku, a uvezeno je čak 15.300 tona vrijednih 5,8 milijuna eura. Najviše se uvozi iz Grčke, Italije i Španjolske. Potrošnja lubenica uglavnom je stabilna i kreće se između 8 i 9 kilograma po glavi stanovnika godišnje.