Francuska proizvodnja vina blizu najniže razine u posljednjih 70 godina

Jean-Marie Cardebat sa sveučilišta INSEEC Grande École istaknuo je slabu pripremljenost Francuske na klimatske promjene.

Florent Latour, izvršni direktor najvećeg vlasnika vinograda s oznakom *Grand Cru* u Burgundiji, proveo je ljeto moleći se za kišu.

„Osjećali smo da smo tako blizu”, rekao je za CNBC Latour, čelnik kuće Maison Louis Latour. „Samo malo više kiše rezultiralo bi fantastičnom berbom u svakom pogledu, no morali smo se zadovoljiti kvalitetom, ali i tek polovičnim urodom.”

Njegove molitve – i frustracije – dijele se diljem Francuske, jer su rekordno vruće ljeto i teške suše teško pogodile svjetski poznatu francusku vinsku industriju.

Francusko Ministarstvo poljoprivrede upozorilo je da bi proizvodnja vina 2026. godine mogla pasti na najnižu razinu u posljednjih 70 godina, što bi označilo treću godinu zaredom sa smanjenim urodom.

„Berba 2023. bila je solidna, no prinosi su prilično katastrofalni od početka desetljeća”, rekao je Jean-Marie Cardebat, voditelj katedre za vina i žestoka pića na sveučilištu INSEEC Grande École. „Postajemo svjesni da danas nijedna regija u Francuskoj nije pošteđena toplinskih valova.”

Paradoksalno, najviše stradavaju regije s umjerenijom klimom, poput doline Loire i Champagne. S druge strane, vinari iz južnih regija Bordeauxa i Languedoc-Roussillona izvijestili su o većim prinosima u odnosu na prošlu godinu.

Za Cardebata, koji je ujedno i profesor ekonomije na Sveučilištu u Bordeauxu, slaba pripremljenost Francuske na klimatske promjene predstavlja velik problem.

„Španjolska je češće pogođena toplinskim valovima i globalnim zatopljenjem, no bolje je pripremljena”, rekao je. „Djelomično i zato što već ima uspostavljenu mrežu za navodnjavanje.”

To je u Francuskoj rijetkost, napomenuo je, i dopušteno je samo u iznimnim slučajevima. „U Francuskoj uvođenje takvih mjera zahtijeva vrijeme.” „Stvarnost klimatskih promjena”
Posljedice klimatskih promjena intenziviraju raspravu o strogim pravilima koja uređuju francuski vinski sektor.

Prošle je godine imanje Château Lafleur izazvalo veliku pozornost javnosti odlukom da za svojih šest vina istupi iz sustava prestižnih službenih oznaka podrijetla za područje Pomerola i šire regije Bordeauxa.

Iz uprave imanja, koje je u vlasništvu obitelji Guinaudeau, poručili su da ih kruta pravila sustava AOC (oznaka kontroliranog podrijetla) – koja, među ostalim, uključuju ograničenja navodnjavanja, gustoću sadnje i dopuštene sorte grožđa – sprječavaju u dovoljno brzoj prilagodbi promjenjivoj klimi.

Napuštanje tih pravila omogućit će vinogradu da se „s preciznošću i učinkovitošću suoči sa stvarnošću klimatskih promjena”, objasnila je tada obitelj Guinaudeau. „Riječ je o hrabroj odluci koja cijeloj obitelji Lafleur... omogućuje osiguravanje dugovječnosti naših vinograda te kvalitete i identiteta naših vina. Ukratko: budućnosti.”

Ranija berba grožđa
Visoke temperature znače i raniju berbu, što vinarima može stvoriti velike logističke probleme.

„Ove smo godine počeli 14. kolovoza, što je najraniji datum ikad zabilježen za imanje Latour... Ako promatramo podatke po desetljećima, vidimo da se središnji trenutak berbe pomiče tri dana unaprijed svakog desetljeća; dakle, u odnosu na tridesete godine prošlog stoljeća, pomaknuli smo se za mjesec dana”, rekao je Latour.

To znači da je jedan od najvećih izazova povezanih s berbom u današnje vrijeme „ljudski faktor”, dodao je.

„Morate biti dovoljno fleksibilni da tim uvedete u vinograd praktički u trenu, jer se prognoze često pokažu pogrešnima”, rekao je Latour.

„Začarani krug”
Gospodarski utjecaj tih promjena na sektor – pa i na gospodarstvo u cjelini – mogao bi biti znatan.

Ovogodišnja bi nas berba „mogla vratiti na treće mjesto među zemljama proizvođačima vina, dok smo prije 12 do 15 godina još uvijek bili prvi, ispred Italije. Sada Italija jasno vodi”, rekao je Cardebat. „Španjolska bi nas mogla prestići. Taj pad na treće mjesto ukazuje na to da Francuska ima stvaran problem s proizvodnjom.”

Istaknuo je da je ta promjena simbolična, ali i važna. „Ona predstavlja golem gubitak potencijalnih prihoda za Francusku i uključene tvrtke.” Početkom rujna vlada je snizila prognozu rasta za Francusku na 0,5 % (s 1 % ranije ove godine), procjenjujući da će toplinski val i suša ove godine stajati Francusku 0,1 postotni bod rasta.

Istovremeno, troškovi proizvodnje na vinskim imanjima sve više rastu.

„Blagajne su trenutačno ispražnjene. Što su klimatski poremećaji izraženiji, to je manje mogućnosti za ulaganje – iako bismo trebali ulagati više... Vidite da ulazimo u začarani krug”, rekao je Cardebat.