Glavina: Iduće sezone moramo biti oprezni s cijenama

Sudjelujući na 9. međunarodnoj konferenciji Tourism 365, Glavina je rekao da se više godina govori o nužnim promjenama kako bi se realizirao cjelogodišnji turizam te da u ovoj godini svjedočimo takvoj transformaciji jer, iako imamo rekordne turističke rezultate, prvi put taj rast i rezultati nisu generirani u dva ljetna mjeseca. Smatra kako to ukazuje na smanjenje sezonalnosti i snažan rast u predsezoni i posezoni.

"To potvrđuje da se Hrvatska mijenja i da na tragu strateškog okvira i zakonskih izmjena stvaramo preduvjete za cjelogodišnji turizam", rekao je. Naglasivši da turistički promet nije jedino mjerilo uspjeha, ali jest jedan od parametara, ocijenio je da možemo biti zadovoljni s rujnom, s rastom od šest posto u dolascima i u noćenjima.

"Ovo je specifična godina"

"Prema najavama, vjerujemo da će posezona pokazati da Hrvatska nudi cjelogodišnji turistički proizvod", dodao je. Odgovarajući na pitanje o turističkom prometu za devet mjeseci, kazao je da su podaci za cijelu godinu na tragu onoga što je predstavljeno početkom rujna, oko dva posto više dolazaka i jedan posto više noćenja te da imamo stalni rast i potvrdu da Hrvatska postaje održiva turistička destinacija.

Pozvao je turistički sektor na "jako mudro" formiranje cijena za sljedeću godinu, kazavši da će se po tome mjeriti uspjeh i rezultati u sljedećoj godini. Rezultati bi bili bolji uz veću cjenovnu konkurentnost

Na pitanje je li sezona mogla biti bolja da su cijene bile drugačije, Glavina je ocijenio da smo mogli ostvariti bolje rezultate na razini godine da smo imali nešto veću cjenovnu konkurentnost. "Prema istraživanjima diljem Europe, ovo je specifična godina, prvi put gostima je glavni motiv odabira destinacije upravo cijena, odnos cijene i kvalitete", istaknuo je.

"Ulaganja u kontinent su bez presedana"

Dodao je kako se očekuje da će motiv odabira destinacije u sljedećoj godini možda još više biti cijene te da hrvatski turistički sektor tome mora jasno odgovoriti. Na pitanje o kontinentalnim odredištima, kazao je da se maksimalni fokus stavlja na kontinent i da su ulaganja "bez presedana".

Nastavio je da se investicije od oko 350 milijuna eura realiziraju na kontinentu te se razvija infrastruktura koja omogućuje cjelogodišnji zdravstveni ili sportski turizam. Dodao je da je rast u tom dijelu najveći do sada i da kontinent razvija turistički doživljaj koji stvara motive dolaska izvan ljetnih mjeseci.

Zastupnica u Europskom parlamentu i članica Odbora za promet i turizam Nikolina Brnjac rekla je da predstoji izrada europske strategije održivog turizma, a cilj je vidjeti kako klimatski izazovi utječu na turizam, kako turizam utječe na lokalne zajednice i okoliš te izazove kratkoročnog najma.

Rekla je da je, kada se usporede podaci za 2023. i 2024., kratkoročni najam na europskoj razini povećan za 18 posto te da će se to urediti novom regulativom. Dodala je da je Hrvatska jako dobar primjer, kroz Zakon o turizmu, da se vidi koliko je kapaciteta i što je potrebno da bi lokalno stanovništvo bilo zadovoljno i da bi se vodilo računa o priuštivom stanovanju za mlade.

Brnjac je istaknula da na konferenciji sudjeluje skupina europskih studenata turizma, koji će predstaviti svoje ideje i viđenje budućnosti i održivosti turizma. Oni koji ponude najbolja rješenja dobit će staž u EU parlamentu i s njom sudjelovati u izradi izvješća, koje će biti podloga za novu strategiju europskog razvoja održivog turizma.