Goldman Sachs: Cijena zlata skače na gotovo 5.000 dolara ako Trump potkopa neovisnost Feda

Zlato je ove godine poraslo za 35 posto na više od 3500 dolara po unci, što ga čini jednom od najuspješnijih glavnih svjetskih imovina. Investitori i središnje banke uložili su u plemeniti metal tražeći zaštitu od političke neizvjesnosti i zabrinutosti oko duga koji su doveli do pada tradicionalnih utočišta poput dolara i državnih obveznica.

Strah da bi američka administracija mogla narušiti neovisnost najvažnije svjetske središnje banke potaknuo je najnovije priljeve u taj metal, koji se tradicionalno smatra zaštitom od inflacije. Investitori su zabrinuti da bi politizirani Fed bio skloniji smanjenju kamatnih stopa nego što bi inače bio slučaj, što bi povećalo dugoročna inflacijska očekivanja i potkopalo cijene državnih obveznica.

Trumpov pokušaj smjene guvernerke Feda Lise Cook, najnovija eskalacija njegove bitke sa središnjom bankom, osporava se na sudu ovog tjedna.

„Scenarij u kojem je neovisnost Feda narušena vjerojatno bi doveo do veće inflacije, nižih cijena dionica i dugoročnih obveznica te erozije statusa dolara kao rezervne valute“, rekao je Daan Struyven, suvoditelj istraživanja globalnih roba u Goldman Sachsu.

S druge strane, „zlato je sredstvo pohrane vrijednosti koje se ne oslanja na institucionalno povjerenje“, rekao je Struyven.

Osnovni scenarij banke je da će cijena zlata porasti na 4000 dolara po unci do sredine 2026., ali Struyven je rekao da bi veliko povlačenje privatnih investitora iz imovine u dolarima - poput američkih državnih obveznica - moglo dodatno povećati cijenu.

„Ako bi se 1 posto privatnog tržišta američkih državnih obveznica preusmjerilo na zlato, cijena zlata bi porasla na gotovo 5000 dolara po unci“, rekao je Struyven.

„Dvostruko smo preopterećeni zlatom“, rekao je Arun Sai, upravitelj portfelja više imovine u Pictet Asset Managementu. Sai je rekao da je prije Trumpovog napada na Cooka razmišljao o smanjenju svoje pozicije u zlatu.