Građani dosad upisali trezorske zapise u vrijednosti 471,5 milijuna eura

Novi krug upisa trezorskih zapisa za građane, sedmi po redu u zadnje nešto manje u dvije godine, započeo je u ponedjeljak, 17. veljače i traje do ponedjeljka, 24. veljače do 11 sati. Ciljani nominalni iznos koji se želi prikupiti je 800 milijuna eura, godišnji prinos iznosi 2,6 posto, a može se ulagati u "trezorce" ročnosti od 364 dana.

Datum izdanja trezorskih zapisa je 27. veljače 2024., datum dospijeća 26. veljače 2026., minimalni iznos upisa po ulagatelju iznosi 1.000 eura, pri čemu se "trezorci" kupuju uz popust, pa minimalni iznos ulaganja za jedan trezorski zapis iznosi 974,73 eura. Tako će građani po dospijeću dobiti tisuću eura za jedan zapis, što znači da će na jednom trezorskom zapisu dospijeća za godinu dana zaraditi 25,27 eura, manje no što je to bilo u ranijim izdanjima.

I u ovom izdanju moguće je reinvestiranje, što znači da je namiru novog izdanja moguće podmiriti raspoloživim sredstvima koja dospijevaju 27. veljače ove godine, na temelju izdanja "trezoraca" iz veljače 2024. godine. Prema Primorčevim riječima, to je do sada učinilo 3.403 ulagatelja, u vrijednosti 241,3 milijuna eura.

I ovaj put za građane postoje dva kanala upisa - putem poslovnica Fine te digitalne platforme e-riznica. Tako, od ukupnih 471,5 milijuna eura, iznos "trezoraca" upisanih na šalteru doseže 276,5 milijuna eura, a putem interneta 195,1 milijun eura, izvijestio je ministar financija.

Najavio je i da će idući tjedan biti predstavljeno novo izdanje "narodne" obveznice, s obzirom na dospijeće obveznice izdane u ožujku 2023. godine, kada je građanima po prvi put omogućeno ulaganje u državne vrijednosne papire.

I tu će postojati opcija reinvestiranja, "za sve one građane koji žele obnoviti svoje ulaganje u državnu obveznicu, ponovno na isti rok dospijeća", rekao je Primorac.

Između ostalog, Primorac je odgovorio i na pitanje novinara o tome da pojedine europske zemlje najavljuju podizanje ulaganja u obranu, te koliko je realan u nekim krugovima proklamiran cilj o izdvajanjima za obranu u visini pet posto BDP-a.

"Vidjet ćemo što će se događati. Situacija na geoekonomskoj i geopolitičkoj sceni nije jednostavna. Vidite i sami da smo svjedoci određenih događaja koje možda nismo očekivali i za koje je potrebno pronaći primjerene odgovore", izjavio je.

Rekao je i da se o tome nekidan raspravljalo u Bruxellesu na sastanku ministara financija država članica EU-a, a da su mišljenja o tome "doista podijeljena". Međutim, kada je riječ o Hrvatskoj, istaknuo je, fiskalna i financijska pozicija je doista takva da "možemo priuštiti povećanje izdavanja i u obranu, pa čak i u kratkom roku".

"U to ne treba nitko sumnjati, tu nema nikakve dileme, za razliku od možda nekih drugih članica EU-a, koje nemaju toliko dobru fiskalnu poziciju", izjavio je Primorac.

Stoga, ukoliko bude potrebe za povećanjem izdvajanja za obranu, mi tu kapaciteta imamo te građani mogu biti potpuno mirni, poručio je