Guterres: Rusija se treba vratiti sporazumu o žitu, inače će stradati najugroženiji među gladnima

Guterres je u govoru na otvaranju trodnevnog summita u Rimu o hrani rekao da zbog nedavne odluke Rusije da odbije produžiti valjanost ukrajinsko-ruskog sporazuma o izvozu ukrajinskog žita ne samo da će "najugroženiji platiti najveću cijenu", već su negativne posljedice stigle odmah: cijena pšenice u svijetu porasla je za 14 posto, a kukuruza za više od 10 posto.

Rusija je neobnavljanje sporazuma obrazložila neispunjavanjem svojih zahtjeva za usporednim izvozom svoje hrane i gnojiva u svijet.

I Rusija i Ukrajina "ključne su za globalnu sigurnost hrane", istaknuo je čelnik UN-a, jer na te dvije zemlje otpada 30 posto svjetskog izvoza pšenice i ječma, 20 posto svjetskog izvoza kukuruza i više od polovice svjetskog izvoza suncokretovog ulja.

Guterres je rekao da je "predan olakšavanju nesmetanog pristupa globalnim tržištima hrane i gnojiva iz Ukrajine i Ruske Federacije".

Pozvao je međunarodnu zajednicu na jedinstvo u pronalaženju rješenja za to pitanje na temelju njegovog najnovijeg prijedloga.

Sporazum postignut 2022., uz posredovanje UN-a i Turske, imao je za cilj održati protok žitarica u zemlje u razvoju, posebno u Africi i na Bliskom istoku, unatoč ratu Moskve protiv Ukrajine.

Kada je taj dogovor postignut, Svjetski program hrane Ujedinjenih naroda ponovno je dobio svog najvećeg dobavljača - Ukrajinu, omogućivši isporuku 725.000 metričkih tona humanitarne pomoći u hrani zemljama na rubu gladi, uključujući Etiopiju, Afganistan i Jemen.

Suspenzija sporazuma, kao i ruski napadi na ukrajinske crnomorske luke, uznemirili su ruskog saveznika Kinu, kao i zemlje u razvoju koje uvelike ovise o isporukama kako bi prehranile svoje stanovništvo.

Osim sporazuma o žitu, utjecaji klimatskih promjena na proizvodnju i distribuciju hrane teme su razgovora na summitu u Rimu.

"Potrebni su nam prehrambeni sustavi koji mogu pomoći u okončanju ovog besmislenog rata", rekao je Guterres. "Transformacija znači nove, održive sustave koji mogu smanjiti ugljični otisak prerade, pakiranja i transporta hrane", rekao je.

Takva transformacija također zahtijeva od država i poduzeća da "poduzmu snažnije i brže mjere za rješavanje klimatske krize i postizanje okolišne i klimatske pravde", rekao je.

Način na koji se hrana uzgaja i proizvodi pridonosi klimatskim promjenama, slabeći poljoprivredno-prehrambeni sustav, kaže Corina Hawkes, direktorica Odjela za prehrambene sustave i sigurnost hrane pri Organizaciji UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) sa sjedištem u Rimu, koja je domaćin summita.

Cilj sastanka je pregledati napredak i nazadovanje od prvog samita prehrambenih sustava održanog 2021.

Prema FAO-u, summit je okupio sudionike iz 161 zemlje, uključujući 22 šefa država ili vlada, te 150 nevladinih organizacija.