Objavljena je godišnja publikacija 'Financijska stabilnost', u kojoj se analiziraju ključna kretanja i sistemski rizici kojima je izložen financijski sektor. 'Društva pod nadzorom su stabilna i sigurna i vjerujemo da će tako biti i dalje', poručio je Žigman.
'Ova i protekla godina bile su izazovne, a naznake u prvih devet mjeseci 2021. ipak su nešto bolje. Mirovinski fondovi imaju imovinu od 130 milijardi kuna, prirast od oko tri milijarde kuna došao je od uplata doprinosa, a sedam milijardi kuna od zarađenog prinosa. Vjerujem da će se tako nastaviti. Sektor osiguranja ima rast od 12 posto u 2021., a dominiraju neživotna osiguranja', rekao je uvodno Žigman.
Oporavili su se i investicijski fondovi koji su lani jako pali, ponajviše zbog straha štediša i investitora, te su skočili s imovine od 16 milijardi na 22 milijarde kuna. Oporavlja se i leasing, završen je pregled svih kuća i HANFA je taj problem adresirala, doduše s vremenskim odmakom. 'Oko 20 milijuna odšteta leasing kuće vratit će klijentima, oko pola tog novca već je isplaćeno. Klijenti su sigurni u budućnosti da će imati pravodobne informacije o kamatnim stopama', poručio je Žigman.
U zastaru je pak otišao iznos od oko 700 milijuna kuna.
Tomislav Ridzak, član Upravnog vijeća HANFA-e, kazao je kako se od 2008. puno uložilo da bi se spriječila financijska kriza koja se tada dogodila.
'Naša publikacija je doprinos s te strane, ona ističe glavne rizike i upućuje sustav da se o financijskima institucijama više razmišlja. Potrošači ulažu, preuzimaju jako puno rizika i jako je bitno da se informiraju', poručio je Ridzak i dodao kako glavni rizici proizlaze iz svijeta u kojem živimo:
'Oporavak je neizvjestan, jako dugo smo pod niskim kamatama, cijene obveznica i dionica su na povijesno najvišim razinama, a svijet i centralne banke već razmišljaju kako povući višak likvidnosti iz sustava. Veliko otvoreno pitanje je i inflacija', dodala je Ivana Herceg iz Sektora za sistemske rizike, pojasnivši kako je HANFA razvila mapu rizika koja nastoji mjeriti sistemski rizik te odrediti izvor rizika, njegovu lokaciju i prirodu, tj. je li kratkoročan, ciklički ili dugoročan.
'Izloženost sistemskim rizicima u Hrvatskoj je umjerena, no ona je porasla od 2019. do danas za nekih 15 posto. Brojni su faktori koji tome doprinose, poput rastuće makroekonomske ranjivosti i pogoršanja fiskalnih pokazatelja. Lani smo imali jedan od najvećih padova BDP-a u povijesti, a ove godine imamo turističku sezonu, pa se gospodarstvo počelo oporavljati. Očekivanja su da će se robustan ekonomski rast nastaviti, međutim i dalje imamo negativne rizike: nisku cijepljenost stanovništva, inflatorne pritiske, lako promjenjivu tržišnu percepciju kreditnog rizika i visoku zaduženost države', razložila je Herceg.
