GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Hoće li hrvatska poljoprivreda profitirati u koronakrizi?

Hoće li hrvatska poljoprivreda profitirati u koronakrizi?
PRILIKE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 14.12.2020 / 13:16
Autor: SEEbiz
ZAGREB – Tijekom krize COVID-19 poljoprivredno-prehrambena industrija pokazala se jednom od najotpornijih na tešku situaciju.

Šok izazvan pandemijom, međutim, zahtijevao je korektivne mjere i ubrzao razvoj trendova koji su prethodno opažani u tom sektoru – poput digitalizacije, više izvora informiranja potrošača i preferencija u vezi s lokalnim proizvodima – navodi se u izvješću "Food Foresight: Utjecaj pandemije COVID-19 na poljoprivredno-prehrambeni sektor u Srednjoj i Istočnoj Europi" koji je pripremio EIT Food u suradnji s konzultantskom tvrtkom Deloitte.

Poljoprivredno-prehrambeni poduzetnici u regiji CEE trebali bi moći računati na potporu svojih vlada zbog velikog značaja njihovih aktivnosti na ekonomski rast zemalja – značajnijih nego u zapadnoeuropskim zemljama. Izvješće predstavlja regionalnu perspektivu, a sadrži i posebno obrađene dijelove posvećene pojedinim zemljama, uključujući i Hrvatsku. U prikupljanju podataka i analizi iz Hrvatske je sudjelovala tvrtka Tera Tehnopolis, EIT Food HUB za područje Hrvatske.

Pandemija izazvana koronavirusom pogodila je sve gospodarske sektore, a kriza koju je prouzročila postala je globalni test imuniteta, uključujući i zemlje Srednje i Istočne Europe. Unatoč stalnom rastu i stabilnom okruženju, poljoprivredno-prehrambena industrija također je patila, iako ne toliko kao drugi sektori. U našoj je regiji u travnju proizvodnja hrane pala za samo 13 posto u usporedbi s travnjem prošle godine.

Poljoprivredno-prehrambena industrija (uključujući trgovinu hranom i gastronomiju) u Srednjoj i Istočnoj Europi zabilježila je nominalni porast dodane vrijednosti od 2005. godine, a poljoprivreda je rasla za 3% godišnje, dok je proizvodnja hrane i pića rasla za više od 4% godišnje. Proizvodnja hrane i pića u regiji najstabilniji je segment proizvodnog sektora od početka pandemije. Prosječna ponderirana proizvodnja BDP-a u srpnju odgovarala je 101% proizvodnje u istom mjesecu prethodne godine.

Poljoprivreda i proizvodnja hrane igraju važnu ulogu u proračunima svih zemalja Srednje i Istočne Europe. To generira od 6 posto BDP- u Slovačkoj do 14 posto u Rumunjskoj. U većini zemalja regije prosječna veličina industrije (shvaćena kao udio sektora u cjelokupnom gospodarstvu) veća je nego u Zapadnoj Europi. Unatoč rastu dvostruko većem nego u drugim zemljama, tzv. stare Unije, njezin se udio u cjelokupnom gospodarstvu smanjio između 2007. i 2017., dok su se drugi sektori gospodarstva razvijali. Takav relativni pad znak je rastućih dohodaka društava - iako bogatiji potrošači više troše na hranu, još više troše na druge potrebe. Prema izvješću, rast izdataka za potrošnju kućanstava nastavit će se – kako u pogledu potrošnje na kupnju u trgovinama, tako i u ugostiteljskim objektima.

Jedna od najvažnijih vanjskih prijetnji poljoprivredno-prehrambenom sektoru u Srednjoj i Istočnoj Europi je ovisnost o uvozu gotovih proizvoda tj. onih koji troše kućanstva. U Hrvatskoj se uvozi 33 posto sve proizvodnje hrane i pića. Ribarstvo u ovoj zemlji snažno ovisi o izvozu - 41 posto proizvodnje odlazi na strana tržišta.

U svim zemljama Srednje i Istočne Europe, uz progresivnu modernizaciju, udio zaposlenih u poljoprivredi postupno se smanjuje. Istodobno, slično kao i u ostalim zemljama Europske unije, zapošljavanje u sektoru prehrambenih usluga raste.

„COVID-19 promijenio je funkcioniranje poljoprivredno-prehrambene industrije, kao i načine kupovine hrane i opći odnos potrošača prema prehrambenim proizvodima. Analiza megatrendova koji su već vidljivi među proizvođačima i prerađivačima hrane mogla bi biti korisna da bi se shvatilo što može predstojati u sve promjenjivoj situaciji uzorkovanoj pandemijom. U ovom izvješću rezimiramo njihov utjecaj na poljoprivredno-prehrambeni sektor i predstavljamo rezultirajuće utjecaje rizika i prilika“, kaže Zlatko Bazianec, rukovoditelj hrvatskog ureda Deloittea i partner u Odjelu poslovnog savjetovanja.

Posljedice pandemije jedinstvene su i ne mogu se uspoređivati s posljedicama drugih kriza posljednjih godina, poput financijske krize 2009. Neizvjesno je koliko će dugo trajati trenutna situacija ili koliko zapravo duboko ona ide. Prema stručnjacima Deloittea, ovisno o ekonomskoj i političkoj situaciji u vezi s međunarodnom trgovinom i ograničenjima, moguća su 4 scenarija:

Ovo je najoptimističniji scenarij u kojem ukidanje ograničenja olakšava protok radne snage, uklanjajući pritisak na plaće poljoprivrednicima. Istodobno, povratak potrošnje prije krize, također u HoReCa sektoru, pokreće povezane segmente tržišta. Poljoprivredno-prehrambena industrija ponovno doživljava raniji opseg i smjerove razvoja, a najočiglednija promjena nakon ograničenja posljednjih mjeseci je održavanje razvoja platformi za e-trgovinu.

Umjereni scenarij, s naglaskom na dugoročnom održavanju pandemijskog ponašanja potrošača, obraćajući više pozornosti na hranjivu vrijednost hrane i lokalni način njezina dobivanja. Prema tim pretpostavkama, uslijedit će i pomak s korištenja ugostiteljskih objekata na pripremu obroka kod kuće, što će rezultirati porastom potražnje za osnovnim proizvodima široke potrošnje i potrebom za adekvatnom prilagodbom poljoprivredno-prehrambene industrije

U ovom slučaju, nasuprot prethodnom scenariju, potrošači su spremni vratiti se svojim prijašnjim navikama i načinu rada, ali to ne mogu učiniti zbog stalnih ograničenja. Kao posljedica toga, smanjuje se opseg potrošnje zadržavajući strukturu sektora.

Ovo je najpesimističniji pristup, s ekonomskim i političkim čimbenicima koji se igraju na najnepovoljnijoj razini. Istodobno, održavanje ograničenja, nastavak nepovoljnih trgovinskih uvjeta i nedostatak dovoljne političke podrške rezultiraju padom povjerenja potrošača i poduzeća te održavanjem domaće potražnje na razini krize. Kao rezultat, raste trend pada.

Pandemija i dalje predstavlja ozbiljnu prijetnju za cjelokupno globalno gospodarstvo i utječe na procese koji se odvijaju u svim segmentima poljoprivredno-prehrambene industrije. Dinamičnost ovih promjena, međutim, prilika je za rast ove industrije, kao i za uvođenje novih, inovativnih rješenja, od kojih su se neka pojavila i prije u različitoj mjeri. Vjerojatnije je da će poljoprivrednici doći u izravan kontakt s primateljem svojih proizvoda, trgovci su prisiljeni brzo poboljšati svoje digitalne kanale distribucije i povećati svoju propusnost, a potrošači mnogo pažljivije kontroliraju nutritivnu vrijednost hrane koju kupuju. Razni akteri u lancu poljoprivredno-prehrambene vrijednosti također trebaju biti spremni na velike strukturne promjene s kojima će se morati nositi cijela industrija. Kao što su posljedice svih klimatskih promjena s kojima se suočavamo i pooštreno zakonodavstvo o životnoj sredini.

„Izazovi s kojima se suočava poljoprivredno-prehrambeni sektor promijenili su pravila igre. Pandemija je ubrzala inovativne procese koji su za nju neizbježni. Razni dionici - sama industrija, ali i zakonodavci - moraju znati prepoznati nove mogućnosti, ali i stvoriti načine djelovanja koji će najbolje iskoristiti taj novi potencijal“, ističe Marja-Liisa Meurice, ravnateljica EIT Food CLC North-East.
Prema stručnjacima iz EIT Food and Deloittea, mehanizmi potpore za održivu obnovu poljoprivredno-prehrambene industrije trebali bi u budućnosti postati mehanizmi potpore, poput održavanja korektivnih mjera i podupiranja ravnoteže između želje za protekcionizmom, stabilnosti i potrebe za rekonstrukcijom. Svaka akcija suzbijanja ili borbe protiv pandemije mora se temeljiti na transparentnoj i dosljednoj procjeni njezinog ekonomskog utjecaja. Zakonodavci moraju osigurati da pravilno identificiraju i odgovore na prijetnje koje mogu poremetiti lokalno tržište i međunarodnu trgovinu.

Europski zeleni dogovor ne treba promatrati samo kao izazov s kojim se vlade srednje i istočne Europe i poljoprivredno-prehrambena tržišta moraju nositi, već kao priliku s kojom se suočavaju. Potrebno je dalje razvijati prometnu infrastrukturu u regiji, što će pridonijeti stjecanju novih tržišta, potaknuti rast tvrtki iz sektora malih i srednjih poduzeća i na taj način poboljšati opseg poslovanja te industrije. Konačno, kao odgovor na promjenjive sklonosti potrošača, također je potrebno poduzeti marketinške i promotivne aktivnosti poljoprivredno-prehrambenih poduzeća.

Tagovi: hrvatska poljoprivreda, koronakriza, online trgovina, Tera Tehnopolis, Deloitte, hrana
PROČITAJ I OVO
Azijska tržišta: Indeksi porasli, ohrabruju rezultati američkih kompanija
TRŽIŠTE KAPITALA
Azijska tržišta: Indeksi porasli, ohrabruju rezultati američkih kompanija
ŠANGAJ - Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica porasle, zahvaljujući ohrabrujućim gospodarskim pokazateljima i novim rekordima burzovnih indeksa na Wall Streetu.
Što je uzrok nedjeljne katastrofe bitcoina?
RASPRODAJA
Što je uzrok nedjeljne katastrofe bitcoina?
NEW YORK - Bitcoin se u nedjelju srušio više od dvanaest posto i pao na najnižu razinu u tri tjedna. Bio je to i najteži dnevni pad bitcoina u dva mjeseca.
Coinbaseov CEO prodao dionice u vrijednosti 291,8 milijuna dolara prvi dan trgovine
PRODAJA
Coinbaseov CEO prodao dionice u vrijednosti 291,8 milijuna dolara prvi dan trgovine
NEW YORK - Glavni izvršni direktor Coinbasea Brian Armstrong prodao je dionice u vrijednosti 291,8 milijuna dolara prvi dan trgovine.
Britanski turisti mogli bi biti dobra vijest za Hrvatsku
PUTOVANJA
Britanski turisti mogli bi biti dobra vijest za Hrvatsku
LONDON - Sjedinjene Američke Države, Gibraltar, Izrael i Island naći će se na 'zelenoj' listi osam zemalja ili teritorija koje britanska vlada planira označiti sigurnima za putovanja od 17. svibnja, prema istraživanju koje je naručio tamošnji sektor putovanja.
Bitcoin potonuo dvanaest posto
KRIPTOVALUTE
Bitcoin potonuo dvanaest posto
NEW YORK - Najpopularnija kriptovaluta potonula je čak dvanaest posto u nedjelju ujutro.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE