Hoće li poskupjeti svinjetina zbog afričke kuge svinja?

Prema istraživanju, 40 posto građana Unije kupuje manje mesa. Hoće li zbog afričke svinjske kuge biti nestašice svinjetine i kakva je kvaliteta uvezenog mesa.

Hrvatska na godinu uveze mesa u vrijednosti od 250 milijuna eura.

Mnogi sumnjaju u kvalitetu uvezenog mesa. Na deklaraciji, naime, ne piše čime su svinje, goveda i perad hranjeni, u kakvim su higijenskim uvjetima uzgajani te je li to meso višestruko odmrzavano i zamrzavano.

Prema anketama, kupci radije kupuju meso domaćih proizvođača nego ono iz uvoza. Dobra je vijest da je svježe meso pojeftinilo.

Rast troškova proizvodnje, cijene goriva, gnojiva i stočne hrane te širenje zaraze afričkom svinjskom kugom - najvažniji su razlozi rasta cijena svinjetine u Europskoj uniji i Hrvatskoj početkom ljeta. Trenutačno je primjetan pad cijena svinjetine u maloprodaji.

- U prvih devet mjeseci ove godine tržna cijena, prosječna, na svinjskih polovice u EU i RH bila je 30 posto veća nego prvih devet mjeseci 2022. godine. Hrvatska ima malu samodostatnost, negdje iznad 50 posto i uvozi znatne količine svinjskog mesa, prosječna uvozna cijena svih kategorija svinjskog mesa u prvih sedam mjeseci bila je veća preko 40 posto u odnosu na prošlu godinu, rekao je Branko Bobetić, predsjednik Croatiastočara.

- Svinjsko meso je najtraženije meso na europskom tržištu, proizvodnja je velika, posebno u zemljama zapadne Europe, pa i u Poljskoj, tako da za domaće tržište opskrba neće biti upitna, pa vjerojatno ni cijena. Svinjsko meso ima tu karakteristiku da se može zamrzavati i koristiti kasnije, tako da do nekih značajnih poremećaja na tražištu neće doći, a vjerojatno ni do rasta cijena, rekao je ekonomski analitičar Damir Novotny.

Godišnje uvezemo 118 tisuća tona svinjskog mesa, vrijednoga 250 milijuna eura. Svinjetinu najviše uvozimo iz Njemačke, Nizozemske, Španjolske i Francuske. Samodostatnost svinjskim mesom za sada nam je na 35 posto. Među najvećim smo potrošačima svinjetine u Europi. Na godinu u prosjeku pojedemo 42 kilograma.

Veliki smo potrošači i peradi, godišnje konzumiramo u prosjeku 20 kilograma. Zbog pada cijene kukuruza na tržištu, cijena piletine i puretine u maloprodaji niža u odnosu na prvih šest mjeseci ove godine.

- Ovogodišnja cijena kukuruza je značajno manja što će rezultirati određenim padom i proizvođačkih i maloprodajnih cijena mesa peradi. Ali ne zaboravimo da je za peradarstvo značajan trošak energija. Ona je treći trošak iza troškova hrane za perad i troškove radne snage, a energenti su značajno skuplji nego su bili godinu dana ranije, rekao je Bobetić.

Unatoč padu inflacije, cijene hrane u Hrvatskoj i dalje rastu, u listopadu su rasle za 8,1 posto. Uoči blagdana, mnogi se pribojavaju poskupljenja mesa svih kategorija. Cijena ribe nakon turističke sezone i dalje je visoka.

- Ono što mene zabrinjava kao potrošača je viska razina cijene ribe. Hrvatska kao pomorska, mediteranska zemlja ima izrazito visoku razinu cijene riba, što nije dobro. Voljeli bi vidjeti jeftiniju cijenu ribe kako bi mogli više konzumirati ribe, istaknuo je Novotny.

Hrvatski proizvođači mesa i mesnih proizvoda čine gotovo četvrtinu udjela u prihodu cijele prehrambene industrije. Većinu tržišta pokriva deset velikih proizvođača koji sve više uvoze meso, u prosjeku na godišnjoj razini uvoz raste od 10 do 20 posto.