Horvat je dodao i da sve što je kao priprema napravljeno nakon zagrebačkog potresa, koristi se kao podloga za petrinjski potres. Upozorio je i da će destrukcija tla, koja se dogodila na Banovini, biti jedan od limitirajućih faktora kod donošenja odluke gdje će se obnavljati i graditi.
– U ovom trenutku stručne službe ministarstva, Fonda i Središnjeg državnog ureda pripremaju ili kompletiraju program mjera kroz koji ćemo reći kako ćemo u novogradnju, kojim modelom i na koje područje, najavio je Horvat.
Horvat se osvrnuo i na lanjske pozitivne pokazatelje poslovanja građevinskog sektora, unatoč svim poteškoćama i pandemiji koronavirusa.
– Taj uzlet očekujemo i ove godine, ali ne samo zbog obnove. Ova godina je prva u kojoj se zbog izdašnih financijskih izvora, ponajprije iz Europske unije, vraćamo i u investicijski sektor kako bi se dosegnuo 10-postotni rast u ovoj godini. To je jedan od ključnih ciljeva, zaključio je Horvat.
Resorni ministar progovorio je i o zabrinjavajućem problemu poskupljenja koji nadire u sve segmente poslovanja i života, pa tako i u građevini.
– Cijene »inputa« u proizvodnji građevnog materijala i građevnih elemenata iz kojih se planira u sustavu suhe montažne gradnje obnavljati Banovinu, sada su do 70 posto veće nego u isto vrijeme lani. Kod burzovne robe, kao što je bakar, aluminij, željezo, teško da možemo utjecati na njihovu cijenu. Sada nemamo domicilnu proizvodnju željeza da bismo zadovoljili bar dio potreba našega građevinskog sektora. I građevinari i mi u politici imamo dozu straha do koje će se mjere sve to skupa događati, kazao je Horvat.
– Jedan od prijedloga je i revitalizacija jedne hrvatske željezare, a sada ne mogu reći da će se to dogoditi za mjesec ili tri, ali bude li potrebe, i na to smo spremni, izjavio je Horvat.
Ponovio je to i u kasnijoj panel-diskusiji, dodavši da se o toj inicijativi raspravljalo na međuresornom sastanku na razini užeg kabineta Vlade, da je prijedlog bio na stolu, ali da odluka nije donesena.
