HPK traži zaštitu domaćih proizvođača i kontrolu nepoštenih trgovčkih praksi

Svi u tom procesu, kažu sudionici, trebaju naći način za snažnije poticanje kratkih lanaca opskrbe, povećanje proizvodnje te snižavanje cijena hrane za potrošače u Hrvatskoj. Komora traži zaštitu domaćih proizvođača te strožu kontolu nepoštenih trgovčkih praksi.

- Hrvatska poljoprivredna komora u ovom trenutku okuplja oko 75 000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i jasno smo izrazili zabrinutost što se tiče smrzavanja cijena. Zauzimamo se prije svega za uvođenje minimalne cijene odnosno nemogućnosti prodaje ispod cijene, rekao je Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

Pranjić: Trgovački lanci se 'otrgli s lanca'

Jakopović je poručio kako se kupnjom domaćih proizvoda štite lokalni proizvođači i domaće gospodarstvo. Komora traži, kako je rekao, zaštitu domaćih proizvođača te strožu kontrolu nepoštenih trgovačkih praksi. "Moramo se boriti za svakog malog poljoprivrednika, jer bez njih nema ruralnog razvoja ni održivosti sektora", kazao je.

Predsjednik Odbora za ratarstvo HPK Petar Pranjić istaknuo je da se divljanje cijena više ne može podnositi. Kao jedan od razloga divljanja cijena izdvojio je uvođenje eura.

- Uvođenje eura je omča oko vrata i najveći poticaj inflaciji, kazao je. Trgovački lanci, kako je naveo, doslovce su se 'otrgli sa lanca', prepoznali su priliku za dobru zaradu, porasle su i plaće državnom sektoru, a primarna proizvodnja ostala je na minimalcu.

Proizvođači su suočeni s rastom troškova, rekao je, napominjući kako su u posljednjih desetak dana primjerice cijene mineralnih gnojiva porasle 30 posto.

- Imamo osjećaj da će se sva ta kriza preliti na primarne proizvođače, kazao je Pranjić upozoravajući da je problem i taj što otkupljivače nitko ne kontrolira. Stoga traže veći nadzor Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) i Državnog inspektorata.

- Tražimo da se naši proizvodi ne smiju otkupljivati ispod proizvođačke cijene. Neka se prate troškovi i odredi prosječna proizvođačka cijena ispod koje se isti ne smiju otkupljivati, istaknuo je ustvrdivši da i trgovački lanci, i prerađivači i dobavljači iskorištavaju njihovu muku i trud i stvaraju nestvarne dobiti nauštrb primarnih proizvođača. Predsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Branimir Markota kazao je da već godinu i pol dana cijene voća stagniraju bez obzira na to što cijene ulaza i troškova rastu.

Upozorio je da u situaciji problematične klime, vrlo reguliranih uvjeta vezanih za zaštitna sredstva, problema s radnom snagom i rastom troškova, opstojnost proizvodnje postaje upitna.

- Zdrava pamet će kazati da gdje nema dohodovnosti, gdje nema bilo kakve zarade takva proizvodnja dugoročno nije isplativa ni opstojna, izjavio je te dodao da broj voćara ne raste, proizvodnja pada, a mladi se sve teže odlučuju baviti voćarstvom.

Predsjednik Odbora za vino HPK Josip Vrbanek istaknuo je da je situacija u sektoru vinogradarstva i vinarstva alarmantna.

- Proizvodnja pada, a volimo si govoriti da smo vinska država, rekao je napominjući da su problem i nesređene zemljišne knjige. Na teško stanje u sektoru povrća upozorio je predsjednik Odbora za povrće HPK Toni Grossi. Suočeni su s nizom izazova poput klimatskih promjena, visokih troškova proizvodnje, nedostatkom radne snage itd.

Nužno povećanje produktivnosti i samodostatnosti

Direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber ponovila je da su svi svjesni da treba pomoći najranjivijim skupinama stanovništva i socijalno ugroženim, no koristeći pritom ciljane mjere koje neće naštetiti državnom proračunu. Jedan od ključnih ciljeva, kako je rekla, mora biti povećanje samodostatnosti u sklopu domaće poljoprivredne proizvodnje kako bi se osigurala stabilnost cijena.

Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević rekla je da se potrošače poziva da kupuju domaće proizvode, no treba reći kako to ovisi o njihovoj kupovnoj moći.

- Naravno da bi ljudi kupovali domaće, ali često si to ne mogu priuštiti, ustvrdila je. Smatra i da se u Hrvatskoj puno priča što se treba, a ništa se ne radi, da stalno lutamo.

- Svi moramo upregnuti snage, svatko u svojoj domeni, kako bi se stvari mijenjale, poručila je.

Konzultantica Zvjezdana Blažić smatra da je nužno povećati produktivnost.

- Bez povećanja produktivnosti, bez kvalitetne ponude naših proizvoda, nećemo nikada uspjeti suzbiti do kraja inflaciju, rekla je navodeći da je naša produktivnost u odnosu na europsku vrlo mala. Bez stvarnog kapitalnog ulaganja u poljoprivredu, kako je rekla, teško će se dostići bilo kakva mogućnost da konkuriramo i na domaćem, a pogotovo na inozemnom tržištu.