Hrana postaje svjetski problem broj jedan

Svijet je i prije trpio teške krize gladi, ali one su bile regionalne i uzrokovane jednim ili drugim čimbenikom - ekstremnim vremenskim prilikama, ekonomskim padima, ratovima ili političkom nestabilnošću, piše New York Times.

Stručnjaci kažu da je u ovom slučaju problematika globalna i uzrokovana mnoštvom faktora povezanih s pandemijom koronavirusa i prekidom ekonomskog poretka: iznenadnim gubitkom prihoda za bezbroj milijuna ljudi koji su već jedva preživljavali. Problem su i kolaps cijena nafte, rašireni nedostatak sigurnih prihoda od turizma; prekomorski radnici koji nemaju novca za slanje kući; i tekući problemi poput klimatskih promjena, nasilja, preseljenja stanovništva i humanitarnih katastrofa.

Već od Hondurasa do Južne Afrike do Indije, protesti i pljačke izbili su usred frustracija zbog zastoja i brige zbog gladi. Zatvaranjem nastave više od 368 milijuna djece izgubilo je hranjive obroke i grickalice koje inače dobivaju u školi.

Globalno ne nedostaje hrane niti prijeti masovno gladovanje od pandemije. No, logistički problemi u sadnji, žetvi i prijevozu hrane ostavit će siromašne zemlje izložene u narednim mjesecima, posebno one ovisne o uvozu, rekao je Johan Swinnen, generalni direktor Međunarodnog instituta za istraživanje hrane u Washingtonu za New York Times.

Iako je sustav distribucije hrane i maloprodaje u bogatim zemljama organiziran i automatiziran, rekao je, sustavi u zemljama u razvoju su "intenzivno angažirani", čineći ove lance opskrbe mnogo ranjivijima na propise Covid-19 i socijalne distancije. "

Iako čak i ako ne dođe do velikog porasta cijena hrane, stanje sigurnosti hrane za siromašne ljude vjerojatno će se pogoršati u cijelom svijetu. To se posebno odnosi na gospodarstva poput Sudana i Zimbabvea koja su se borila prije izbijanja, ili ona poput Irana koja su prihodima od nafte češće koristila za financiranje kritične robe poput hrane i lijekova.

U Venezueli bi pandemija mogla nanijeti razoran udarac milijunima koji već žive u najvećem svjetskom ekonomskom kolapsu izvan ratnog vremena.

U rasprostranjenom Petareu slumu na periferiji glavnog grada, Caracasa i zatvorenom u cijeloj državi, Freddy Bastardo i još petero u njihovom kućanstvu ostavili su bez posla. Njihove zaluhe hrane koje je osiguravala vlada, a koje su dolazile samo jednom svaka dva mjeseca prije krize, odavno su presušile.

"Već razmišljamo o prodaji stvari koje koristimo u kući da bismo mogli jesti", rekao je Bastardo, 25, zaštitar. "Imam susjede koji imaju hranu i zabrinuti su da, ako protesti počnu, možda nećemo uspjeti otići odavde."

Neizvjesnost u vezi s hranom također je značajna u Indiji, gdje se radnici s dnevnim nadnicama s malo ili nimalo socijalne sigurnosti suočavaju s budućnošću u kojoj glad predstavlja neposredniju prijetnju od virusa.

Kako su plaće presušile, procjenjuje se da je pola milijuna ljudi napustilo gradove kako bi se šetali kući, što je pokrenulo "najveću masovnu migraciju u naciji od neovisnosti", rekao je Amitabh Behar, izvršni direktor indijske kompanije Oxfam.

U nedavnoj večeri stotine radnika migranata koji su zaglavili u New Delhiju nakon zaključavanja u ožujku, uz malo upozorenja, sat vremena pod sjenom mosta koji čekaju da stigne hrana.Indijska vlada pokrenula je javne kuhinje s juhom, ali radnici poput Nihal Singha gladuju jer se gužva u tim centrima povećala posljednjih dana.

"Umjesto koronavirusa, glad će nas ubiti", rekao je Singh, koji se nadao da će pojesti svoj prvi obrok u jednom danu.

Migranti koji su čekali na liniji s hranom borili su se jedni protiv drugih na tanjuru riže i leće. Singh je rekao da ga je sram trčati za hranom, ali da nema druge mogućnosti.

"Karanatena je zgazila naše dostojanstvo", rekao je.

Izbjeglice i ljudi koji žive u zonama sukoba vjerojatno će biti najteže pogođeni.

Kalendarski ograničenja i ograničenja kretanja već uništavaju male prihode prognanika u Ugandi i Etiopiji, isporuku sjemena i poljoprivrednog alata u Južnom Sudanu i raspodjelu pomoći u hrani u Srednjoafričkoj Republici. Mjere zatvaranja u Nigeru, u kojem živi gotovo 60 000 izbjeglica koji bježe pred sukobom u Maliju, dovode do ledenih porasta cijena hrane, prema podacima Međunarodnog odbora za spašavanje.