Hrvati ne preferiraju kupnju dionica, ali su ludi za nekretninama

No, zato su nekretnine i dalje visoko na vrhu željenog oblika imovine.

Ne iznenađuje što su Hrvati tradicionalno preferiraju vlasništvo nad kućama od najma. Konkretno, 86,9% kućanstava u Hrvatskoj ima bogatstvo u nekretninama, što uključuje glavno prebivalište kućanstva i dodatnu nekretninu. To je znatno više od europodručja (64,7%), dok na primjer u Njemačkoj samo 49,9% kućanstava ima bogatstvo u nekretninama.

Međutim, činjenica da nekretninska imovina čini 96,5% ukupne imovine Hrvata mogla bi se smatrati zapanjujućom. Od ukupnog bogatstva, bogatstvo u nekretninama čini čak 76,9%, što je daleko najviše od 22 promatrane europske zemlje. Za usporedbu, bogatstvo u nekretninama čini tek 54,5% ukupne imovine u europodručju.

Još je više iznenađujuća činjenica da Hrvati imaju tek 3,5% ukupne imovine u financijskoj imovini, daleko najnižu od promatranih zemalja, nižu za čak 15,6 postonih bodova nego europodručje. To je poprilično s obzirom na činjenicu da financijska imovina ne uključuje samo dionice, investicijske fondove, obveznice itd., Već uključuje i depozite po viđenju i štednju, pišu analitičari InterCapitala.

Ako bismo promatrali isključivo dionice, 4,7% ukupnih kućanstava posjeduje dionice (kojima se javno trguje), što je prilično niže od europodručja (8,6%). U nominalnom smislu, medijan vlasništva nad dionicama iznosi 2,1 tisuće eura. Prema tom kriteriju Hrvatska je na samome dnu, iza su samo Cipar, Slovačka i Poljska.

Podijeljeno prema dobnim skupinama, 6,9% Hrvata u dobi između 45 - 55 i 55 - 64 godina posjeduje dionice, što su najviše dobne skupine u vlasništvu dionica. S druge strane, samo 0,2% najmlađe skupine (od 16 do 34) posjeduje dionice.

Podaci nisu puno bolji kada se gledaju najbogatiji Hrvati; Njih 7,7% posjeduju dionice, u usporedbi s 31,3% u europodručju. Što se tiče dohotka, 8,2% Hrvata s najviše zarade posjeduje dionice, u usporedbi s 25,4% u europodručju.

Skrećući pozornost na investicijske fondove, samo 1,4% kućanstava ulaže u uzajamne fondove, ispred samo Cipra i Latvije. U međuvremenu, europodručje stoji znatno više od 10,2%.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, na kraju 2020. godine kućanstva su imala 224,54 milijarde kuna depozita, što predstavlja rast od 3,2% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što je vrhunac svih vremena. Da bismo stvari stavili u perspektivu, ovo je veće od trenutne tržišne kapitalizacije Zagrebačke i ljubljanske burze zajedno. Primjećujemo da bi nam gledanje prosječnih depozita po stanovniku sigurno dalo obmanjujuću brojku, jer prema ECB-u, 46,6% neto bogatstva koncentrirano među 10% najbogatijih.

Međutim, stanovništvo je i dalje realtivno nespremno da ulaže u malo rizičniju imovinu.

Uz to, ako pogledamo hrvatske UCITS fondove, njihov sastav imovine podupire gore navedenu tvrdnju da su Hrvati prilično konzervativni ulagači, jer je otprilike dvije trećine imovine pod upravljanjem svih UCITS fondova povezano s obveznicama. Usporedbe radi, u Sloveniji UCITS fondovi imaju otprilike jednak postotak u dionicama.