Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim rastom cijene kruha

U prošlogodišnjem kolovozu prosječna cijena kruha u EU bila je viša za tri posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, objavio je Eurostat koji podatke prikuplja od 2017. godine.

Rusija i Ukrajina veliki su izvoznici žitarica čiji je izvoz omela blokada luka na Crnom moru. Rusija je pak izgubila pristup lukama na Baltičkom moru preko kojih je izvozila amonijak, ključni sastojak za proizvodnju dušičnih gnojiva.

To je potaknulo snažan rast cijena žitarica na svjetskim tržištima koji se osjetio i u EU.

Najviše je kruh u odnosu na lanjski kolovoz poskupio u u Mađarskoj, za čak 66 posto. Slijede Litva, s kruhom skupljim za 33 posto, te Estonija i Slovačka, gdje je poskupio 32 posto.

Vrlo im je blizu i Hrvatska, gdje je cijena kruha u kolovozu ove godine bila za 31 posto viša nego u istom mjesecu 2021. godine, pokazale su tablice Eurostata.

U skupini su i Poljska i Latvija s približno 30 posto skupljim kruhom nego u prošlogodišnjem kolovozu.

Rast cijene kruha u Njemačkoj i Sloveniji, važnim hrvatskim trgovinskim partnerima, najbliži je prosjeku u Uniji, pokazuju podaci Eurostata.

Najskromniji rast cijena kruha zabilježen je u Francuskoj, od osam posto, a slijede Nizozemska i Luksemburg, gdje je poskupio 10 posto.

Cijene kruha u EU kontinuirano rastu od početka godine, a u veljači, kada je započela ruska invazija na Ukrajinu, bile su u prosjeku više za 8,3 posto u odnosu na isti mjesec godine ranije.

U kategoriji kruha i žitarica cijene su u kolovozu u prosjeku bile više za 16,6 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što predstavlja njihov najveći rast najmanje od siječnja 1997. godine, pokazuju podaci Eurostata.