Hrvatska najgora u Europi prema točnosti vlakova

Podaci o točnosti objavljeni su u 14. godišnjem izvješću o praćenju tržišta željezničkih usluga IRG-Raila (Independent Regulators' Group – Rail), koje obuhvaća 31 europsku državu, među kojima je i Hrvatska. Odnosi se na 2024. godinu, a temelji se na podacima nacionalnih regulatornih tijela. Hrvatski član IRG-Raila je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM).

Prema IRG-Railovu izvješću, Latvija je imala najveću točnost putničkih vlakova, 97,8 posto, a slijedile su Litva i Estonija. Na drugom kraju ljestvice Hrvatska je sa 68 posto imala najnižu točnost među državama koje su dostavile podatke. Točnost se računa kao udio vlakova koji na posljednju postaju stignu unutar dopuštenog odstupanja od voznog reda. Za Hrvatsku se primjenjuje prag od pet minuta.

Usporedbu među državama ipak treba tumačiti s određenim oprezom jer kriteriji nisu potpuno jednaki. Švicarska koristi prag od tri minute, Austrija i Finska pet minuta i 29 sekundi, Belgija, Poljska i Švedska pet minuta i 59 sekundi, dok Rumunjska primjenjuje prag od 20 minuta.

Radovi, sporije vožnje i kvarovi uzrokuju kašnjenja

HŽ Putnički prijevoz kao najčešće razloge kašnjenja navodi radove na prugama, zbog kojih se uvode zamjenski autobusi ili se promet na dvokolosiječnim prugama odvija samo jednim kolosijekom. Uzroci kašnjenja su i stanje infrastrukture zbog kojeg HŽ Infrastruktura uvodi vožnju smanjenom brzinom, izvanredni događaji te kvarovi vozila.

Iz HŽ Putničkog prijevoza kažu da zamjenski autobusni prijevoz stvara kašnjenja jer je cestovni put u većini slučajeva dulji od željezničkog, što se prenosi na polaske vlakova u nastavku putovanja. Jednokolosiječni promet tijekom radova na dvokolosiječnim prugama dodatno otežava održavanje voznog reda.

Putnicima je zbog kašnjenja vlakova u 2024. isplaćeno 1.177 eura naknada, dok je u 2025. taj iznos porastao na 2.146 eura, odgovorili su Hini iz HŽ Putničkog prijevoza.

HŽPP istodobno obnavlja vozni park. Od 2011. isporučeno je 70 niskopodnih vlakova vrijednih 360 milijuna eura, od kojih je devet pušteno u promet tijekom 2025. U tijeku je proizvodnja još šest elektrodizelskih vlakova za daljinski prijevoz, a prvi bi 15. rujna trebao početi voziti između Splita i Zagreba. Do kraja prvog tromjesečja 2029. u 25 novih vlakova trebalo bi biti uloženo ukupno 228,8 milijuna eura.

Na začelju i teretni vlakovi

Problemi s točnošću još su izraženiji u teretnom prometu. Od 22 države koje su IRG-Railu dostavile podatke Hrvatska je također imala najnižu stopu točnosti teretnih vlakova, a slijedile su Češka i Slovačka.

IRG-Rail nizak rezultat tih država povezuje s dugotrajnim građevinskim radovima na željezničkoj infrastrukturi koji nisu završeni u planiranim rokovima.

HŽ Cargo u odgovoru Hini također kao jedan od ključnih problema ističe infrastrukturu. Od 2.617 kilometara hrvatske željezničke mreže u uporabi je 2.451 kilometar, ali je samo 315 kilometara, odnosno 12 posto, dvokolosiječno, dok je 907 kilometara ili 37 posto elektrificirano. Postojeći infrastrukturni kapaciteti su dotrajali pa je na dijelu mreže potrebno smanjivati brzinu radi sigurnog odvijanja prometa, navode iz HŽ Carga.

Veliki investicijski ciklus kojim bi se stanje infrastrukture trebalo poboljšati trenutačno, međutim, dodatno otežava promet. "Učestali zatvori pruga zbog infrastrukturnih radova koji se provode u sklopu velikog investicijskog ciklusa modernizacije željezničke infrastrukture u Hrvatskoj doveli su do značajnog poremećaja u prometu i velikih operativnih problema", navode iz HŽ Carga.

Česta zatvaranja pruga

Kao primjer izdvajaju koridor RH2 Rijeka – Zagreb – Koprivnica – državna granica, na kojem je pruga tijekom 2025. neprekidno bila zatvorena ukupno 77 dana. Broj dana neprekidnih zatvaranja povećan je 20 posto u odnosu na 2024., a ukupan broj dana zatvaranja, uključujući dnevne i neprekidne zatvore, osam posto.

Najviše zatvaranja bilo je na pravcu Dugo Selo – Koprivnica – državna granica, gdje su, prema HŽ Cargu, zabilježena velika kašnjenja i najveći pad prometa. Prijevoznik je dio prometa preusmjeravao obilaznim pravcima, što je produljivalo tranzitno vrijeme i povećavalo troškove.

Iz HŽ Carga upozoravaju da uzroci kašnjenja nisu ograničeni na Hrvatsku. Radovi u Sloveniji smanjili su kapacitete prijevoza i raspoloživost trasa prema Italiji i luci Koper za 50 posto, a probleme stvaraju i pojačane kontrole te ograničeni kapaciteti na graničnom području Tovarnika i Šida, gdje se stvaraju uska grla i vlakovi čekaju na prolazak.

Dodatan pritisak stvara rast broja prijevoznika. Prema podacima HAKOM-a koje navodi HŽ Cargo, u Hrvatskoj postoji 20 željezničkih operatera, od kojih je 15 aktivno. HŽ Cargo ocjenjuje da postojeća infrastrukturna mreža povećanu količinu prometa ne može uredno apsorbirati.

Europski problem, ali Hrvatska na dnu

Teretni vlakovi pritom imaju još jedan problem, prednost u prometu imaju putnički vlakovi, što prema HŽ Cargu dodatno smanjuje točnost teretnog prometa, osobito tijekom vršnih opterećenja, korištenja obilaznih pravaca te zatvaranja najfrekventnijih dionica.

Veću točnost HŽ Cargo očekuje uz bolje planiranje i koordinaciju infrastrukturnih radova, bolje upravljanje prometom, obnovu infrastrukture i povećanje udjela dvokolosiječnih pruga. U sadašnjim uvjetima jedan veći poremećaj voznog reda može izazvati lančanu reakciju na mreži i niz novih kašnjenja.

Kašnjenja nisu isključivo hrvatski problem. IRG-Railovi podaci pokazuju da se između 2023. i 2024. točnost putničkih vlakova pogoršala u 15 od 25 država za koje postoje usporedivi podaci, dok se u deset poboljšala.

Ipak, hrvatskih 68 posto stavlja zemlju na samo začelje među državama koje su prijavile podatke, dok posljednje mjesto među promatranim državama zauzima i u teretnom prometu.

IRG-Railovi podaci i odgovori hrvatskih željezničkih prijevoznika pritom upućuju na zajednički problem, infrastrukturu koja se istodobno suočava s posljedicama dugogodišnje dotrajalosti i poremećajima koje trenutačno izaziva njezina opsežna modernizacija.