GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Hrvatska navodnjava samo dva posto poljoprivrednih površina

Hrvatska navodnjava samo dva posto poljoprivrednih površina
NAVODNJAVANJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 14.08.2022 / 09:58
Autor: SEEbiz / Novi list
ZAGREB – Uz rat u Ukrajini, ozbiljna prijetnja nestašici hrane i uzrok njezinog poskupljenja je i suša koja je ove godine pogodila Europu, a time i Hrvatsku, a u budućnosti će se takva situacija samo pogoršavati.

Manje oborina, sve veći toplinski trendovi na većini poljoprivrednih područja do polovine stoljeća, odnosno u sljedeća dva desetljeća, značajno će povećati broj sušnih dana, najavljuje i Ministarstvo poljoprivrede u Strateškom planu Zajedničke poljoprivredne politike, u kojem se bez okolišanja priznaje da je Hrvatska podbacila kad je u pitanju navodnjavanje poljoprivrednih površina, piše Novi list.

Iako njezin vodni potencijal omogućuje da, uz očuvanje vodnog dobra, navodnjava više od 202 tisuće hektara, Hrvatska navodnjava manje od 30 tisuća hektara i ta je situacija godinama, unatoč donošenju brojnih planova, nepromijenjena.

Zašto se taj vodni potencijal ne koristi, možda otkriva i napomena Ministarstva o tome da vodni potencijal višestruko nadmašuju definirane potrebe za vodom, ali njihova vremenska i prostorna disperzija bitno otežava realizaciju projekta navodnjavanja. Takva situacija zahtijeva znatna ulaganja, a za njih u Hrvatskoj dosad očito nije bilo ni volje ni novca.

Iako su suše česte i javljaju se svaki tri do pet godina i smanjuju urod od 20 do 70 posto, navodnjava se tek 1,9 posto poljoprivrednog zemljišta, a infrastruktura za navodnjavanje na farmama je uglavnom nerazvijena i prevladavaju individualni i raspršeni modeli korištenja vode u poljoprivredi.

Donijela je Hrvatska 2016 godine i Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištima i vodama koji je trebao povećati površine koje se navodnjavaju na 36 tisuća hektara, ali zadani ciljevi nisu postignuti.

– Zbog dugotrajnog postupka ishođenja dokumentacije i gradnje sustava navodnjavanja do kraja 2021. godine nije došlo do značajnijeg pomaka u odnosu na ciljeve. U okviru tipa operacije 4.3.1. ugovoreno je 17 projekata ukupne vrijednosti 666.356.645,98 kuna, a njihovom realizacijom stvorit će se preduvjeti za navodnjavanje 6.959,70 hektara poljoprivrednih površina, navodi u Strategiji Ministarstvo poljoprivrede. Ističu i da je prema planu Hrvatskih voda u pripremi i dodatnih 27 projekata kojima bi se omogućilo navodnjavanje dodatnih 19.452 hektara, ali ne spominju kolika je vrijednost tih projekata. U budućnosti se, napominje Ministarstvo, treba okrenuti praksama koje ne uzrokuju prekomjerno crpljenje voda, što znači poticanje izgradnje javnih sustava navodnjavanja kao zamjenu za individualne zahvate vode za navodnjavanje. Time bi se povećale površine pod navodnjavanjem, a ojačala bi se kontrola zahvaćanja vode.

Uz to, Strategija je predvidjela i da se kroz brojne mjere, zaštitu klime, pa i ruralni razvoj, mali poljoprivrednici individualno prijave na projekte koji će im omogućiti da na svojim gospodarstvima izgrade sustave navodnjavanja, pa čak i tamo gdje su oni svedeni na prikupljanje oborinskih voda.

Ministarstvo ističe i da će se uz sve više sušnih dana do 2050. godine dogoditi promjena u broju dana u godini aktivne vegetacije u nizinskim dijelovima, što može rezultirati pomacima u uzgoju, promjenom rotacije usjeva u poljoprivrednim područjima i promjenama pogodnih površina za voćnjake, vinograde i maslinike. Vjeruju da područja koja su trenutno neprikladna za poljoprivredu mogu postati privlačnija.

– Povišene temperature, s mogućnošću osiguravanja odgovarajuće vode (navodnjavanje), mogu dovesti do povećanja prinosa, posebno za ozime usjeve koji će se uzgajati u blagim zimskim uvjetima, navodi se u Strategiji. No, i to osvajanje novih površina za uzgoj i dalje će, kako se iz same procjene Ministarstva navodi, zahtijevati sustave navodnjavanja koje Hrvatska nije uspjela osigurati ni na postojećim poljoprivrednim površinama koje se već desetljećima obrađuju. Velike planove za navodnjavanje imale su baš sve vlade od hrvatske samostalnosti, išlo se po prikupljanje različitih iskustava u različite zemlje, sklapali su se različiti protokoli suradnje s brojnim zemljama, a hrvatske su vlasti najradije isticale primjer Izraela. Nije bilo hrvatske vlade koja zadivljeno nije govorila o tome da »Izrael uspijeva navodnjavati pustinju«, pa će onda i Hrvatska, s velikim vodnim potencijalom, svoje njive, ali malo toga se uspjelo realizirati.

Hrvatska je i ovu sušnu godinu dočekala s manje od dva posto poljoprivrednih površina koje imaju sustav navodnjavanja. Iako su trenutno štete koje urodu nanosi suša u fokusu, Ministarstvo tvrdi da su najviše šteta domaćoj poljoprivredi nanijele poplave. Prema podacima koje su oni iznijeli, ukupne štete u poljoprivredi zbog ekstremnih vremenskih uvjeta procjenjuju se na oko 176 milijuna eura godišnje, a procjena je da će i Državni proračun zbog sve jačih klimatskih promjena imati sve veće obveze za isplate tih šteta.

Situacija će s povećanjem temperatura biti još i gora, jer Strategija donosi plan po kojem bi hrvatski poljoprivrednici trebali smanjiti upotrebu pesticida i gnojiva, prilagoditi se poljoprivredi koja je manje invazivna i više pogoduje klimi i okolišu, a to onda znači i manji urod. Koji će za velikih suša ionako biti ugrožen, pa će bez prilike da barem navodnjavanjem odgovore na sušne dane, Hrvatska teško smanjiti jaz u dohotku svojih poljoprivrednika s onima u EU-u. Trenutačno je u Hrvatskoj dohodak poljoprivrednika na 44 posto prosjeka EU-a, a ako se to ne popravi, broj onih koji se bave tom strateškom granom nastavit će padati.

Tagovi: navodnjavanje, poljoprivreda, suša, rat u Ukrajini, hrana
PROČITAJ I OVO
Pelješkim mostom u dva mjeseca prošlo 775 tisuća vozila
MOST
Pelješkim mostom u dva mjeseca prošlo 775 tisuća vozila
ZAGREB - Dnevno prosječno 12 tisuća, a ukupno čak 775 tisuća. Toliko je vozila, od njegova otvorenja 26. srpnja, dosad prošlo Pelješkim mostom, a iako, naravno, znamo da od Brijeste do Komarne i obrnuto nisu išli samo Hrvati, broj je to ekvivalentan svakom trećem registriranom vozilu u Lijepoj našoj.
Hrvatska pri vrhu EU-a po rastu troškova u poljoprivredi
POLJOPRIVREDA
Hrvatska pri vrhu EU-a po rastu troškova u poljoprivredi
ZAGREB - Hrvatska je u drugom tromjesečju bila među zemljama EU-a s najvećim rastom troškova u poljoprivredi, a bilježila je i dvoznamenkasti rast cijena poljoprivrednih proizvoda, tek nešto blaži od europskog prosjeka, pokazuje izvješće Eurostata.
Zagrebačka burza: Indeksi prekinuli negativni niz
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Indeksi prekinuli negativni niz
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi u petak su glavni dionički indeksi blago porasli, prekinuvši višednevni uzastopni pad, no na tjednoj razini su pretrpjeli gubitke veće od tri posto.
Azijska tržišta: Indeksi pali, investitori strahuju od recesije
TRŽIŠTE KAPITALA
Azijska tržišta: Indeksi pali, investitori strahuju od recesije
ŠANGAJ - Na azijskim su burzama cijene dionica u petak pale, kao i na Wall Streetu dan prije, jer se ulagači plaše recesije, dok je dolar znatno oslabio prema euru i britanskoj funti.
Wall Street ponovno oštro pao zbog straha od recesije
AMERIČKO TRŽIŠTE
Wall Street ponovno oštro pao zbog straha od recesije
NEW YORK - Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica ponovno oštro pale, već sedmi put u posljednjih osam dana, jer se ulagači plaše da će agresivno povećanje kamata američke središnje banke izazvati recesiju.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE