Hrvatska poljoprivreda postala je totalno sporedna priča

- Kupujemo tržne viškove u Europi i svijetu, plasiramo ih kroz našu maloprodaju koja je 24 posto i turizam. Dolazimo do toga da je hrvatska poljoprivreda s tako malim udjelom u BDP-u i tako neatraktivna - postala totalno sporedna priča. S druge strane, poljoprivreda je oduvijek bila strateška djelatnost, niskoprofitabilna i visokorizična', kazao je ekološki proizvođač mesa Mladen Kušeković, predstavnik Hrvatske poljoprivredne komore.

Uvijek će biti da je nekad poplava, nekad suša, rekao je i spomenuo da se vrlo slabo u Hrvatskoj koriste resursi, poput npr. vode. Hrvatska je među pet država u Europi, kazao je, po bogatstvu vode, a navodnjava se ni 2 posto površine.

- Osim toga, još je apsurdnija situacija da postoje izgrađeni sustavi koje su vrlo skupi i koje se uopće ne koristi', dodao je Kušeković.

Prema podatku iz 2023., tvrdi, u registru je upisano 165.000 poljoprivrednih gospodarstava, a od tog broja njih oko 120.000 prima potpore. Govoreći o njihovoj organizaciji, kazao je da su samo 2,1 posto trgovačka društva i 1,5 posto obrtnici.

- Znači te dvije kategorije su one koje se sigurno bave tim poslom, plaćaju poreze, imaju evidentiranu proizvodnju. Od OPG-ova (...) 10-ak posto ih je stvarnih proizvođača. Znači, oni koji su barem nositelji OPG-a, zaposleni su u OPG-u. Tako se dolazi do podatka da je samo otprilike 15 posto stvarnih poljoprivrednika ili 25.000', kazao je Kušeković.

Iznio je i podatak da je u 2023. godini bilo 55.000 zaposlenih u poljoprivredi, od toga ih je u pravnim osobama 26.000 i obrtu 10.000.