GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Hrvatska poljoprivredna produktivnost u konstantnom padu

Hrvatska poljoprivredna produktivnost u konstantnom padu
POLJOPRIVREDA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 16.05.2020 / 21:43
Autor: SEEbiz / Glas Slavonije
ZAGREB - Pandemija izazvana koronavirusom u fokus globalne ekonomija vratila je proizvodnju hrane i osiguranje prehrambene samoodrživosti.

Hrvatskoj kao članici Europske unije treba jačanje produktivnosti rada i proizvodnje u poljoprivredi, usmjeravanje na ekohranu i kulture visokih prinosa, a ne postizanje samodostatnosti. Navodi to, među ostalim, u analizi "Hrvatska poljoprivreda u kontekstu krize izazvane virusom COVID-19" Dejan Jelić iz tvrtke MK poslovni savjeti d.o.o.

"Poljoprivredni sektor Hrvatskoj je daleko važniji nego ostalim članicama Europske unije, ali to ne govori toliko o razvijenosti domaće poljoprivrede, koliko o neiskorištenosti potencijala ostalih ekonomskih sektora. Bruto dodana vrijednost primarne proizvodnje (uključujući ribarstvo i šumarstvo) iznosila je 3,6 posto ukupnog BDV-a Hrvatske u 2018. godini, što je značajno više od 1,6 posto BDV-a u EU-28. Udio poljoprivrede u ukupnoj zaposlenosti iznosi oko 2,6 posto, a proizvodnje hrane, pića i duhanskih proizvoda 3,4 posto. U izrazito poljoprivrednoj Irskoj, za usporedbu, poljoprivreda pridonosi BDV-u s 0,9 posto, a informacijsko-komunikacijski sektor s 12,1 posto. Saldo vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenog sektora u 2019. godini bio je u minusu za 1,2 milijarde eura dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 64 posto. Izvoz, ali i uvoz hrane već godinama bilježe rast, pa se izvoz u 2019. godini kretao oko 2,2 milijarde eura, a uvoz je iznosio oko 3,4 milijarde eura. Hrvatskim izvozom u pravilu dominiraju proizvodi višeg stupnja prerade, dok su u uvozu zastupljene sve skupine proizvoda. Od ukupno 24 grupe proizvoda, Hrvatska ostvaruje suficit u razmjeni samo šest skupina: žitarice, uljarice, svježa riba, duhanski proizvodi, mesne prerađevine, razni prehrambeni proizvodi. Kod svih ostalih saldo vanjskotrgovinske razmjene je negativan", navodi Jelić.

Dodaje i da je Hrvatska poljoprivredno nedostatna, odnosno postojeća razina proizvodnje ne zadovoljava ukupnu potrebu za hranom stanovništva Hrvatske i inozemnih turista.

- Samodostatnost koja mjeri koliko domaća proizvodnja pokriva domaću potrošnju veća je od 100 posto jedino kod žitarica (120 posto) i uljarica (275 posto), pri čemu je samodostatnost ulja samo 62 posto, mesa oko 70 posto (od čega jedino mesa peradi oko 100 posto), mliječnih proizvoda oko 75 posto, jaja oko 87 posto, vina oko 75 posto, a najlošija je situacija kod povrća (62 posto) i voća (40 posto). Zanimljivo je da se proizvodnja nije značajnije povećala ni uz izdašne potpore Europske unije koje se mjere u milijardama kuna, pa se nameće zaključak da su europske potpore neadekvatno plasirane, na što je prije svega utjecao model potpora koje smo koristili. Izravna plaćanja kao najznačajniji izvor potpora, kaže Jelić, piše Glas Slavonije.

Dodaje također da hrane na tržištu u Europskoj uniji ima dovoljno, u određenim sektorima ima i viška. Disbalansi u potražnji i ponudi izazvani su promjenom u potrošačkim navikama te otežanim izvozom proizvoda na treća tržišta. Iako u bližoj budućnosti ne možemo najaviti nestašicu hrane u EU-u, moguće je da u određenim segmentima proizvodnje zabilježimo manjkove zbog nedostatka radne snage u poljoprivredi. Hrvatska se s problemom nedostatnosti u proizvodnji hrane i potrebom za unaprjeđivanje konkurentnosti nosi godinama, što pokazuje i kontinuirani trgovinski deficit u sektoru.

Ipak, iz pozicije članice EU-a čije tržište čini manje od 0,5 % te ekonomije, ne mora težiti samodostatnosti u svim kulturama, već rast produktivnosti i profitabilnosti proizvodnje može tražiti u specijaliziranoj niši koja donosi visoke prinose i prihode. Jedna od takvih niša mogla bi biti u jačanju voćarstva i povrtlarstva te njihovoj preradi ili pak u usmjeravanju na ekoproizvodnju. Stoga u definiranju buduće poljoprivredne politike Hrvatska mora kreirati mjere koje će voditi povećanju konkurentnosti. U bogatoj Europi kvaliteta hrane je izazov koji je pandemija podcrtala kao ključni problem."

U analizi se napominje da Hrvatska ima prirodne prednosti za razvoj poljoprivrede, ali da to nije dovoljno za ostvarivanje uspješne poljoprivredne proizvodnje, što dokazuje i činjenica da nije značajnije unaprijeđena proizvodnja hrane.

“Produktivnost proizvodnje hrane neće se moći riješiti bez okrupnjavanja gospodarstava u privatnom vlasništvu, modernizacije proizvodnje i podizanja efikasnosti rada u poljoprivredi. Naime, produktivnost rada nije povećana unatoč europskim potporama, nego je čak i pala u posljednjem desetljeću. Udruživanje poljoprivrednika je izostalo, a može značajno ojačati pregovaračku moć. EU-ovi fondovi pojeftinili su i olakšali pristup kapitalu, ali su potrebe za modernizacijom poljoprivredne proizvodnje još uvijek goleme. Iako često kritizirano, članstvo u EU-u hrvatskoj je poljoprivredi potrebnije nego ikada, ne zbog izdašnih potpora, nego i stabilnosti” kaže Jelić.

Tagovi: poljoprivreda, hrvatska poljoprivreda, fondovi EU, jaja, ulje, Dejan Jelić, nestašice hrane, hrana, samodostatnost, žitarice, meso, mlijeko
PROČITAJ I OVO
Hrvatskoj bolno nedostaje veliki broj turističkih radnika. Evo što bi država trebala poduzeti
MANJAK RADNIKA
Hrvatskoj bolno nedostaje veliki broj turističkih radnika. Evo što bi država trebala poduzeti
ZAGREB - Hrvatska se iznova sudara s klasičnim problemom uoči svake turističke sezone, ali za nedostatak radne snage najmanje su krivi oni koji odlaze iz države u potrazi za većom plaćom.
Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u travnju pala za 718 milijuna kuna
PAD
Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u travnju pala za 718 milijuna kuna
ZAGREB - Neto imovina obveznih mirovinskih fondova (OMF) krajem travnja 2022. iznosila je 131,4 milijarde kuna, što je 717,8 milijuna kuna ili 0,54 posto manje u odnosu na prethodni mjesec, podaci su iz mjesečnog izvješća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).
Zagrebačka burza: Valamar dobitnik dana, blagi rast indeksa
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Valamar dobitnik dana, blagi rast indeksa
ZAGREB - Skroman promet i blagi rast indeksa obilježja su današnjeg trgovanja na Zagrebačkoj burzi (ZSE), u kojemu nije bilo dionica s prometom većim od milijun kuna.
U dvije godine rast površina pod vinovom lozom od sedam posto
VINO
U dvije godine rast površina pod vinovom lozom od sedam posto
ZAGREB - Ministarstvo poljoprivrede u petak je izvijestilo kako je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2021. godini zabilježen rast površina pod vinovom lozom u odnosu na 2019. za sedam posto te one sada iznose 21.213 hektara.
Glavaš: Euro će domaće dionice i obveznice učiniti atraktivnijim za strane ulagače
BENEFITI
Glavaš: Euro će domaće dionice i obveznice učiniti atraktivnijim za strane ulagače
OPATIJA – Uvođenje eura kao valute odlična je prilika za financijsku industriju. Iako će biti poteškoća i izazova, to je put kojim moramo ići na dobrobit svih. Zaključeno je to na okruglome stolu o učincima uvođenja eura na financijski sustav i korisnike usluga koji se održao na 25. znanstveno-stručnoj konferenciji “Financijsko tržište”.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE