Hrvatska ulaže 4,5 milijardi eura u modernizaciju 750 kilometara pruga

A ta ulaganja su golema i sigurno će pridonijeti i oporavku i razvoju Hrvatske. Prema najnovijim podacima HŽ Infrastrukture (HŽI), ta tvrtka u sljedećih 10 godina u svoje investicijske projekte uložit će čak 4,5 milijarde eura. I to većinom iz fondova EU.

U HŽ Infrastrukturi ističu za Večernji list da su nositelji najveć́ih infrastrukturnih projekata u RH i najveći korisnik bespovratnih sredstava EU u prometnom sektoru. A krajnji cilj tih ulaganja jest, navode, revitalizacija cijele željezničke mreže u skladu s europskim standardima – povećanje kapaciteta pruga, brzine prometovanja i razine sigurnosti.

Tako će od 2020. do 2030. biti modernizirano i obnovljeno čak 750 kilometara pruga. Projektirana brzina putničkih vlakova tim prugama jest 160 kilometara na sat, dok će teretni vlakovi moći voziti brzinom od 120 km\h. HŽI trenutačno ima u pripremi i realizaciji devet ključnih investicijskih projekata.

Ulaganja u željezničku infrastrukturu i u zadnjih deset godina bila su velika. Tako je, prema podacima HŽI-ja, u obnovu pruga, postrojenja, kolodvora, stajališta i ostalih infrastrukturnih objekata od 2010. do kraja 2019. ukupno uloženo oko 935 milijuna eura. Plan ulaganja za razdoblje od 2020. do 2024. iznosi čak 1,8 milijardi eura, a od toga se gotovo 78,7 posto odnosi na projekte sufinancirane iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI) te Instrumenta za povezivanje Europe (CEF).

Ta su ulaganja, objašnjavaju u HŽI-ju, usmjerena u obnovu i modernizaciju pruga i pružnih dionica, izgradnju novih pruga i kolosijeka, rekonstrukciju kolodvora, osiguranje željezničko-cestovnih prijelaza uređajima te elektrifikaciju. Usto, neophodna su dodatna ulaganja i za povećanje sigurnosti željezničkog prometa, a to su sanacija usjeka, zamjena i obnova mostova, obnova tunela, izgradnja propusta, zamjena skretnica i signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja…

Od 2025. do 2030. HŽI će, uz nastavljanje realizacije već započetih projekata, pokrenuti nove projekte, a procijenjena vrijednost planiranih projekata u tom razdoblju sufinanciranih iz EU fondova iznosi više od 2,7 milijardi eura. Najvažniji projekti inače su na koridorima RH1 od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom i na koridoru RH2 od granice s Mađarskom do Rijeke. Na koridoru RH1 dužina dvokolosiječnih pruga povećat će se za 82 kilometra i to na dionici Dugo Selo – Novska pa će tako cijelom dužinom pruga od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom biti dvokolosiječna. Na koridoru RH2 dužina dvokolosiječnih pruga povećat će se za najmanje 190 kilometara, a to obuhvaća dionice Križevci – Koprivnica – državna granica, Dugo Selo – Križevci, Hrvatski Leskovac – Karlovac, Karlovac – Oštarije i Škrljevo – Rijeka – Jurdani.

Za dionicu Oštarije – Škrljevo izrađuje se studijska dokumentacija kojom se tek treba definirati optimalna varijanta trase i duljina. U HŽI-ju podsjećaju da ideja o nizinskoj pruzi koja bi zamijenila postojeću 150 godina staru prugu, a koja se nalazi na Mediteranskom koridoru i dio je Transeuropske prometne mreže (TEN-T), čeka realizaciju gotovo 40 godina. A sad su radovi na realizaciji te ideje krenuli. Tako na dijelu od Zagreba prema granici s Mađarskom radovi napreduju i na tom dijelu u cijelosti će se rekonstruirati postojeći i izgraditi drugi kolosijek željezničke pruge. Što se tiče modernizacije željezničke pruge od Zagreba prema Rijeci, u HŽI-ju navode da su osigurana sredstva za radove na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac, za što je natječajni postupak u tijeku. Usto, osigurana su sredstva i za izradu studijske i projektne dokumentacije na dionici od Karlovca do Oštarija.

U tijeku je izrada studijske dokumentacije i potom će se definirati najsloženija dionica od Oštarija do Škrljeva, a projektira se i nastavak pruge prema Rijeci do Jurdana. Ukupne investicije na tom dijelu Mediteranskog koridora procjenjuju se na 2,5 – 3 milijarde eura.

U HŽI-ju napominju da su ulaganja u željeznicu generator gospodarskog rasta jer imaju snažan multiplikacijski faktor, što znači da gotovo svaka kuna uložena u razvoj željeznice donosi dodatne prihode gospodarstvu i građanima putem mobilnosti, teretne logistike i zapošljavanja domaće industrije. Time se utječe i na rast BDP-a, ali i na smanjenje iseljavanja. Osim sredstvima europskih fondova, HŽI projekte financira i kreditima razvojnih banaka, Svjetske banke (IBRD), Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) te komercijalnim kreditima.

Hrvatska željeznička mreža broji trenutačno 2617 kilometara pruga, od čega je 274 kilometra dvokolosiječno te 980 elektrificirano. HŽI je pripremio vrlo preglednu brošuru u kojoj je prvi put na jednom mjestu napravio pregled svih svojih projekata u desetogodišnjoj perspektivi, a koja će uskoro biti predstavljena javnosti.