HUP: EU fondovi prilika za dugoročnu konkurentnost

Rečeno i da je Hrvatska iz aktualne financijske omotnice do sada ugovorila 56 posto od 14,6 milijardi eura koliko joj je na raspolaganju.

Konferencija se održava u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), na kojoj je predsjednica HUP Udruge profesionalaca za fondove EU Natalia Zielinska kazala da ulazimo u novo financijsko razdoblje u EU – od 2028. do 2034., u kojem će se pravila mijenjati, instrumenti će se pojednostavljivati, a natjecanje između država članica pojačavati.

“Zato moramo biti brži, strateškiji i ambiciozniji u načinu na koji koristimo mogućnosti koje EU fondovi nude”, istaknula je, navodeći i da ključnom postaje konkurentnost hrvatskih poduzetnika u odnosu na europske.

Moraju se iskoristiti svi dostupni podaci sustava kako bi se na temelju stvarnih brojki snažnije zagovarali interesi hrvatskih poduzetnika i osiguralo da budući pozivi ne budu prezahtjevni za domaće tvrtke. Stoga je važna suradnja svih dionika sustava EU fondova, kazala je.

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Mikuš Žigman je istaknula kako je pred nama proces pregovora za buduću financijsku perspektivu EU 2028. – 2034. a Europska komisija (EK) je, kako je navela, predložila nacionalnu omotnicu za Hrvatsku u iznosu od 16,8 milijardi eura. To je nešto o čemu će se kroz idućih godinu, godinu i pol pregovarati, najavila je.

Važnim je istaknula da se kroz korištenje sadašnje perspektive poduzetnici pripreme za modalitet korištenja u idućem razdoblju. Navela je kako smo u aktualnoj financijskoj omotnici, koja će biti provedbeno na raspolaganju do kraja 2029. godine, na 56 posto ugovorenih sredstava, od ukupno 14,6 milijardi eura. Time se, kako je rekla, Hrvatska u ovom trenutku nalazi iznad prosjeka EU.

Pritom je isplaćeno, kako je navela, nešto više od 20 posto, pa će u razdoblju koje slijedi velik naglasak biti na provedbi projekata i isplatama.

Vezano uz buduću financijsku perspektivu, Mikuš Žigman je kazala kako je ona strukturirana na nešto drugačiji način nego aktualna, jer su se i na razini EU profilirali određeni prioriteti koji će zasigurno biti snažno zastupljeni u budućem financijskom razdoblju. To su prije svega konkurentnost gospodarstva, sigurnost i obrana, ulaganja u zelene i resursno učinkovite tehnologije, pa će se tome poduzetnici morati prilagoditi.

Kazala je kako programi i projekti s kojima oni već i sada mogu aplicirati na EU sredstva, prije svega IRI poziv, predstavljaju dobar testni poligon za sudjelovanje u programima na koje će se moći prijaviti u budućem razdoblju.

Weber: Važno povećati konkurentnost i produktivnost

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber je ponovila kako je konkurentnost iznimno važna kategorija i za EU, a osobito za hrvatsko gospodarstvo. Jer Hrvatska je jedna mala i otvorena ekonomija koja mora biti puno konkurentnija i značajno povećati produktivnost kako bi bila u stanju “trčati brže” i biti snažnija i brža od svojih konkurenata, kazala je Weber navodeći kako se Hrvatska mora boriti sa puno većim i snažnijim od sebe, a to je moguće “ako smo konkurentniji i produktivniji”.

Važno je, kako je rekla, da hrvatski poduzetnici pravovremeno prepoznaju i iskoriste prilike, ne samo u nacionalnim pozivima nego i kroz centralizirane programe EU.

Navela je kako su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu omotnicu iz prethodnog razdoblja. Uz potporu EU sufinanciranja, poduzetnici ulažu vlastita sredstva, otvaraju nova radna mjesta i podižu tehnološku razinu svojih poduzeća doprinose razvoju i otpornosti hrvatskog gospodarstva.

“Zato su nama EU fondovi važni. Jer nisu samo izvor financiranja, oni su vrlo snažna poluga za inovacije, istraživanje, za razvoj i stvaranje dodane vrijednosti bez koje nema dugoročne konkurentnosti niti približavanju standardu najuspješnijih članica EU”, istaknula je Weber napominjući kako su poslodavci u svojim prijedlozima ključnih reformi za nadolazeće razdoblje stavili naglasak na povećavanje učinkovitosti korištenja EU sredstava uz snažno poticanje privatnih investicija.

I ona je naglasila važnost partnerskog dijaloga svih dionika sustava EU fondova kako i bi se napravio iskorak prema zajedničkom cilju – transparentna, brža i jednostavnija provedba projekata koja istovremeno podiže konkurentnost gospodarstva.