HUP: Poticati stvarne proizvođače, a onemogućiti lovce na poticaje

Prema prijedlogu koji dolazi iz HUP-a, visina zakupa državnog zemljišta određivala bi se tako da zakupci koji proizvode i prerađuju ili proizvode i predaju robu na preradu unutar određene kilometraže od zemljišta ili pod etiketama kao što su „Hrvatska kvaliteta“, „Izvorno hrvatsko“, „ZOI“, „ZOZP“, „Mlijeko s hrvatskih farmi“, „Proizvodi hrvatskog seljaka“,, „dokazana kvaliteta“ i druge hrvatske oznake - zadržavaju subvencioniranu cijenu zakupa. Svim ostalim zakupcima cijena zakupa povećala bi se tri puta.

Predlažu da se taj model primijeni i na zakupe privatnog zemljišta, uz državnu subvenciju zakupa za one koji prerađuju ili predaju proizvode u skladu s tim kriterijima.

Sa samo 40 milijuna eura moguće je subvencionirati 200 tisuća hektara oranica s 200 eura po hektaru, tvrde poslodavci.

Kažu i da bi prema predloženom modelu na subvencioniranim površinama siva poljoprivreda bila bi gotovo nemoguća, a iznos uložen u subvencije višestruko bi se vratio. Naime, navode u HUP-u, lovcima na poticaje onemogućuje se trenutno pozitivna kalkulacija između cijene državne zemlje i primljenih potpora.

Poslodavci kažu da bi se predloženim modelom obuhvatilo između 400.000 i 500.000 hektara najkvalitetnijeg državnog i privatnog zemljišta i stvorila snažna zemljišna i sirovinska osnova bez koje siguran i ubrzan rast domaće proizvodnje i prerade nije moguć.

Upozoravaju da je unatoč slijevanju stotina milijuna eura iz EU-ova i domaćeg proračuna u domaću poljoprivredu, Hrvatska među vodećim zemljama u Europskoj uniji prema uvozu hrane po stanovniku, dok je istovremeno više stotina tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta neobrađeno.

"Samo u 2024. godini potpore za poljoprivredu iznosile su više od 400 milijuna eura, što ne uključuje subvencije županija, gradova, općina, porezne olakšice ili subvencije za zemljište. U tom kontekstu dolazimo do podatka da je u prošloj godini svaki građanin RH podupirao poljoprivredu s oko 110 eura. Za primjer, to je vrijednost koju svaki građanin potroši na kupovinu jaja u tri godine", kažu poslodavci.

Upozoravaju da je unatoč tome stanje takvo da je Hrvatska danas među vodećim zemljama u Europskoj uniji prema uvozu hrane po stanovniku, dok istovremeno više stotina tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta zjapi neobrađeno.

Značajan dio novca odlazi na administraciju, prekomjerno subvencioniranje neodrživih gospodarstava i tzv. „proizvodnju na papiru“, dok domaća poljoprivreda uglavnom izvozi sirovine, a uvozi gotove prehrambene proizvode s višom dodanom vrijednošću – često proizvedene upravo iz tih izvezenih sirovina, tvrdi HUP.

Još poraznijim HUP smatra što su mnoge od tih sirovina proizvedene na državnom poljoprivrednom zemljištu.

Poslodavci kažu i da nedostatak snažnog domaćeg sektora prerade znači da Hrvatska ne koristi ni približno svoj puni potencijal, a sve to događa se u sjeni sive poljoprivrede. Naime, kako tvrde, stotine tisuća hektara obrađuju se bez ikakvih prijava, fiskalnih računa, sanitarne i veterinarske kontrole te bez plaćanja poreza, dok oni koji rade po pravilima sve teže opstaju.

Ukazuju i na pozitivne primjere tvrtki, OPG-ova i zadruga koje ulažu u modernizaciju, preradu i razvoj proizvoda s visokom dodanom vrijednošću.