HUP upozorava: Preskup rad i manjak ulaganja guše turizam i IT sektor

Kako pišu Ivan Odrčić i Hrvoje Stojić iz Hrvatske udruge poslodavaca, povećanje raskoraka u dinamici rasta upućuje na domaće izazove u konkurentnosti te stvaranju dodane vrijednosti u uslugama. S obzirom na to da usluge čine oko 60 posto bruto dodane vrijednosti naše ekonomije, sporiji rast usluga rezultira i slabijim rastom zaposlenosti, investicija i poreznih prihoda.

Ukupni izvoz usluga vrijedan 23,1 milijardu eura oslanja se na uzak dio aktivnosti, pri čemu glavninu donosi turizam, a zatim ICT te prijevoz. Kroz četiri kvartala do 3Q 2025. čak 66 posto ili 15,2 milijardi eura otpada na turizam.

ICT je drugi najveći izvozni sektor usluga s 1,8 milijardi eura, slijedi sektor prijevoza s 1,6 milijardi eura te trgovina i ostale poslovne djelatnosti s 1,5 milijardi eura, dok više ostalih sektora dodaju po nekoliko stotina milijuna eura. U godinama slabije turističke potražnje usluge gube zamah, što ima posljedice na osobnu potrošnju kojoj turizam izravno i neizravno doprinosi gotovo 50 posto. Utjecaj turizma na performans ukupnog izvoza usluga vidi se u realnom padu izvoza kada inozemni turistički prihodi realno padnu (tri godine zaredom), iako izvoz ICT usluga raste.

Za konkurentnost usluga sve je važniji trošak rada. Naknade zaposlenima u hrvatskom uslužnom sektoru od kraja 2019. rasle su gotovo dvostruko brže nego u EU, što povrh skuplje električne energije i ostalih davanja dodatno pogoršava konkurentnost.

Taj se trend vidi i na razini cijele ekonomije gdje nam je rast troška rada u prvih devet mjeseci 2025. među najbržima (+10,7 posto) u EU po rastu ukupnog troška rada, nakon rekordnih 15,8 posto u 2024., dok su realna primanja od 2019. narasla oko 26 posto i sve su više poticana državnim intervencijama te značajno nadmašuju rast produktivnosti (+13 posto realno od 2019.). U takvim uvjetima prostor za ulaganja se sužava, a tvrtke teže rade iskorak prema uslugama više dodane vrijednosti.

Digitalizacija, investicije i izvoz ključni za hvatanje EU tempa

Turizam je ključna uslužna djelatnost, no ukupni model rasta ne generira dodanu vrijednost. Cijene turističkih usluga dosegle su prosjek EU, a konkurentnost slabi i zbog slabe ponude više kvalitete smještaja. Kratkoročni turistički najam čini preko 70 posto kapaciteta, što koči rast dodane vrijednosti i produljenje sezone. Broj hotelskih kreveta stagnira već desetljeće, dok smještaj u privatnom smještaju raste pa je udio hotelskog smještaja svega 9,2 posto.

Pomak prema većoj dodanoj vrijednosti teško je ostvariv bez jačih ulaganja i razvoja destinacija. Za uspjeh turizma ključno je u idućih pet godina reralizirati investicije u hotele vrijedne oko pet milijardi eura, uz učinkovitije poticaje i predvidljiviji investicijski okvir, jer investicije u kvalitetu podižu produktivnost, produljuju sezonu i omogućuju stabilnije prihode kroz višu razinu usluge.

Trenutno jedini pravi poticaji su Zakon o poticanju ulaganja te Zakon o turizmu, što je očito nedostatno. Pored toga treba naglasiti da je velika većina realiziranih investicija u tzv. brownfieldu dok nedostaju greenfield investicije. Očito treba unaprijediti ukupni investicijski okvir po uzoru na najbolju praksu članica EU.

Analiza Hrvatske udruge turizma pokazuje da hotelske investicije kroz osam godina rezultiraju novostvorenom vrijednošću koja je jednaka visini investicije. Također, kroz hotelske investicije se u 12 godina u državni budžet sliju fiskalna i parafiskalna davanja adekvatna vrijednosti investicije.

U ICT-u postoje dobri signali kroz oporavak izvoza usluga (+3,7 posto), ali ograničenja su jasna, od nekonkurentnog troška rada zbog poreznog opterećenja srednjih i visokih plaća do nedostatnih poticaja za istraživanje i razvoj, što usporava tranziciju sektora prema IT produktima.

Tu je i rizik usporavanja globalne potražnje za IT uslugama i odgode ulaganja, što bi se brzo prelilo na narudžbe hrvatskih izvoznika softvera.

Digitalnu transformaciju i konkurentnost sektora koče i niska razina digitalne pismenosti, osobito među malim tvrtkama te spora i slabo fokusirana provedba nacionalne digitalne AI strategije. Veće korištenje EU programa za digitalizaciju i više poticaja za start-up i scale-up izvoznike je poželjan je pristup.

Usmjeriti se na investicije i povećanje produktivnosti

Izvoz prijevozničkih usluga na razini četiri zadnja objavljena kvartala bilježe pad od 0,7 posto (uz pad neto izvoza ovoga sektora od 13,9 posto), uslijed pogoršanja poslovnog sentimenta u toj djelatnosti zbog neizvjesnsoti u vanjskoj trgovini, pritiscima na marže zbog rasta troška rada te poremećaja u lancima opskrbe povezanih s carinskim politikama i promjenama trgovinskih tokova.

Svjetska logistika se suočava s 'freight' recesijom obilježenom viškom kapaciteta (+29 posto od 2022.) i padom cijena vozarina, što pogađa profitabilnost i investicije u sektoru.

UNCTAD očekuje rast svjetskog pomorskog prometa u 2025. manji od dva posto, a Hrvatska ne koristi geostrateške prednosti zbog stare željezničke infrastrukture koja ograničava učinkovitost teretnog prijevoza i integraciju u europske logističke koridore.

Strukturni problem vidljiv je i kod naknada za prava na korištenje intelektualnog vlasništva, koje obuhvaćaju plaćanja za patente, softver, licence, autorska prava i ‘know-how’. Njihov negativan saldo od gotovo 500 milijuna eura pokazuje da Hrvatska više plaća za tuđa znanja nego što zarađuje od vlastitih inovacija, što dodatno potvrđuje slabiju poziciju u uslugama više dodane vrijednosti.