HUP: Zaštitne mjere EU su prijetnja našoj proizvodnji transformatora

Također predstavlja jedan od nosivih segmenata hrvatske elektroindustrije sa snažnom izvoznom orijentacijom (preko 70 posto poslovnih prihoda) te važnom ulogom u razvoju europske elektroenergetske infrastrukture.

Prema nekim mjerenjima, Hrvatska je globalno najveći proizvođač transformatora po glavi stanovnika. Godišnje stope rasta elektroindustrije višestruko nadmašuju rast proizvodnje kapitalnih dobara, kao i prosječnu dinamiku industrijske proizvodnje.

Kako navodi Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca, u najnovijoj tjednoj analizi ekonomskih kretanja, od 2021. do 2025. ovaj sektor povećao je izvoz 2,6 puta na 923 milijuna eura, što je šest posto ukupnog izvoza prerađivačke industrije i strukturno gledano svrstava ga u TOP 5 naših izvoznih sektora po važnosti.

Glavna izvozna tržišta su Njemačka (26 posto), Austrija (10 posto), Italija (9 posto) te SAD (7 posto). Radi se o djelatnosti visoke tehnološke složenosti koja zahtijeva kvalificiranu radnu snagu, stvara visoku dodanu vrijednost i predstavlja važan dio europske industrijske baze. Transformatori i generatori ključne su komponente elektroenergetskog sustava te su preduvjet sigurnosti opskrbe električnom energijom, integracije obnovljivih izvora i realizacije ciljeva energetske tranzicije EU.

Raste potražnja za strujom i transformatorima

Do 2030. godine predviđa se godišnji rast potražnje za električnom energijom u prosjeku 50 posto veći nego u prošlom desetljeću i naročito je potaknut ubrzanim razvojem AI podatkovnih centara, ulaganjem u obnovljive izvore energije, elektrifikacijom industrije, povećanjem broja električnih vozila, sustava za rashlađivanje itd.

Prema različitim izvorima iz industrije, očekuje se prosječan godišnji rast potražnje za transformatorima od oko 6,5 posto godišnje do 2030. i tek malo sporiji za generatorima. Štoviše, EU je postavila ambiciozan cilj elektrifikacije gospodarstva EU s današnjih 22,9 posto na oko 60 posto finalne potrošnje do 2050. godine.

Zaštitne mjere slabe konkurentnost proizvodnje transformatora

Zbog ambicioznih ciljeva elektrifikacije ekonomije EU te subvencionirane konkurencije iz trećih zemalja, nove 'zaštitne' mjere EU koje ne obuhvaćaju cijeli lanac vrijednosti zadnje su što proizvođači transformatora u EU danas trebaju, upozorava Stojić.

Naime, u kontekstu preoblikovanja zaštitnih mjera EU za čelik, Europska Komisija pokrenula je i zasebnu istragu o uvozu specijaliziranog elektrotehničkog čelika (GOES, popularno trafo lim), čime je otvoreno pitanje njegove dugoročne dostupnosti i stabilnosti opskrbe europskoj industriji transformatora. Europska proizvodnja transformatora strateški je važna za dugoročnu elektrifikaciju gospodarstva EU i važan je izvozni proizvod na tržišta SAD i Bliskog istoka.

Uvođenje zaštitnih mjera ne bi pogodilo samo europsku industriju transformatora, koja prema T&D Europe posluje kroz više od 80 proizvodnih pogona diljem EU i zapošljava više od 20 tisuća radnika, već bi utjecalo na cijeli vrijednosni lanac i neposredno povećalo troškove nabave transformatora za operatore prijenosnih i distribucijskih sustava, elektroprivrede i velike industrijske potrošače.

Kako opasnost od uvođenja mjera nije prošla, u HUP-u smatraju nužnim upozoriti kako svaka mjera koja podiže cijenu i ograničava dostupnost GOES-a na tržištu EU, a ne obuhvaća cijeli lanac vrijednosti u proizvodnji transformatora, može imati neželjene posljedice na elektroenergetski sustav. To uključuje sporiji razvoj elektroenergetske mreže, otežano ostvarivanje ciljeva elektrifikacije te dugoročno narušavanje sigurnosti opskrbe električnom energijom i povećanje troškova infrastrukturnih ulaganja, što u konačnici utječe i na krajnje potrošače električne energije.

Na uvoz GOES-a već se od 2015. primjenjuju antidampinške mjere, a od siječnja 2026. na udaru je tzv. Mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM). Uvođenje novih zaštitnih mjera donijelo bi nesrazmjeran rast regulatornog i financijskog tereta za industriju, bez rješavanja strukturnih ograničenja europske proizvodnje GOES-a u pogledu količina i raspoloživosti materijala u traženoj kvaliteti.

Mjere koje obuhvaćaju samo dio lanca vrijednosti mogle bi dodatno narušiti konkurentnost europskih proizvođača transformatora te povećati rizik oslanjanja na uvoz gotovih proizvoda iz trećih zemalja, čija je konkurentnost često poduprta različitim oblicima državnih potpora.

Dakle, dok god potražnja za transformatorima raste brže od proizvodnih kapaciteta GOES-a, i europski proizvođači transformatora su ovisni o uvozu tog strateškog materijala, mjere koje dodatno ograničavaju dostupnost mogle bi usporiti izgradnju elektroenergetske mreže upravo u razdoblju kada potražnja za transformatorima doseže povijesne razine.

Ulaganja i inovacije umjesto novih trgovinskih ograničenja

Ako EU želi ostvariti svoje strateške ciljeve u području energetske sigurnosti i neovisnosti, nužno je ubrzati planiranu elektrifikaciju gospodarstva, smatraju u HUP-u. Zaštitne mjere mogu imati važnu ulogu u tom procesu, no trebaju biti oblikovane tako da ne štete konkurentnosti europske industrije transformatora i povezanog opskrbnog lanca.

Umjesto uvoznih ograničenja s fokusom jedino na GOES, HUP podržava komplementarne mehanizme potpore europskim proizvođačima GOES-a i transformatora, usmjerene na jačanje konkurentnosti cijelog lanca vrijednosti u EU.

Ističu i da europska transformatorska industrija danas raspolaže proizvodnim kapacitetima koji mogu zadovoljiti gotovo cjelokupnu potražnju unutar EU. Regulatorni okvir trebalo bi stoga usmjeriti na očuvanje i jačanje industrijske baze, osiguravanje pristupa ključnim sirovinama i očuvanje europske proizvodnje transformatora kao strateške industrijske djelatnosti.

Iz perspektive proizvođača transformatora, mjere potpore industriji EU trebale bi istodobno jačati konkurentnost proizvođača GOES-a te osigurati ravnopravne tržišne uvjete za proizvođače transformatora.

Ključni preduvjeti za daljnji razvoj europske proizvodnje transformatora:

Maksimalno iskorištenje postojećih europskih kapaciteta kroz snažnije investicijske poticaje za proizvodne kapacitete trafo lima, razvoj skalabilnih proizvodnih tehnologija i inovacija uz jačanje konkurentnosti europske industrije duž cijelog lanca vrijednosti.
Stabilan i predvidiv regulatorni okvir koji osigurava pouzdanu opskrbu ključnim sirovinama (trafo lim i dr.) uz zadržavanje pristupa globalnim izvorima opskrbe dok europska proizvodnja ne zadovolji rastuću potražnju. Istodobno je nužno uskladiti instrumente trgovinske zaštite s CBAM-om kako njihov kumulativni učinak ne bi usporio ulaganja u elektroenergetsku infrastrukturu niti narušio konkurentnost europske transformatorske industrije.

U slučaju novih trgovinskih mjera, u HUP-u zaključuju da je potrebno primijeniti dosljedan pristup koji obuhvaća cijeli proizvodni proces u industriji transformatora. Svaka zaštitna mjera koja obuhvaća isključivo sirovinu (GOES), ali ne i poluproizvode (jezgre, laminate) te gotove transformatore iz trećih zemalja, dovela bi do ozbiljnog narušavanja jednakih uvjeta tržišnog natjecanja.

Takav pristup neopravdano bi opteretio i stavio u nepovoljniji položaj proizvođače u EU koji GOES dodatno prerađuju, dok bi uvoznici gotovih ili djelomično prerađenih proizvoda iz trećih zemalja zadržali konkurentsku prednost, što u konačnici povećava rizik premještanja proizvodnje izvan EU.