Tako je u promatranom razdoblju u komercijalnim smještajima ostvareno 312 tisuća dolazaka i 703 tisuće noćenja turista. Stranih gostiju došlo je 169 tisuća te su ostvarili 416 tisuća noćenja, što je za 18,2% više dolazaka te 6,7% više noćenja na godišnjoj razini. Strani gosti su tako na početku godine ostvarili više od 59% ukupnih noćenja.
Prema strukturi zemalja iz kojih dolaze, prema preliminarnim podacima, najviše noćenja ponovno su, kao i u siječnju, ostvarili strani turisti iz Slovenije (94 tisuće ili 22,6% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista). Na godišnjoj razini, turisti iz Slovenije ostvarili su 25,6% više noćenja, a najviše su noćili u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Slijede noćenja turista iz Austrije (12,0% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista), Njemačke (9,7%), Italije (6,0%) te BiH (5,3%). Kod svih spomenutih zemalja prisutan je rast noćenja turista u promatranom razdoblju u odnosu na isto razdoblje 2023., osim kod Italije (-1,9%).
Turisti su najviše noćili u Istarskoj županiji (167 tisuća noćenja, 23,8% od ukupno ostvarenih). U odnosu na isto razdoblje godinu ranije ostvaren je rast za 8,6%. Slijedi Grad Zagreb (131 tis. noćenja) i Primorsko-goranska županija (111 tis. noćenja).
Prema vrsti komercijalnog smještaja, najviše noćenja ostvareno je u skupni Hoteli i sličan smještaj (460 tisuća ili 65,5% od ukupno ostvarenih noćenja).
Tijekom prošle godine u predsezoni zabilježen je rekordan rast fizičkih pokazatelja, a upravo u razdobljima izvan središnjeg dijela turističke sezone leži potencijal za daljnji razvoj turizma u Hrvatskoj (uz podizanje kvalitete i širine ponude). Nakon nešto slabijeg početka godine, veljača je pokazala na vrlo solidan godišnji rast fizičkih pokazatelja, što je vjerojatno povezano i s povoljnim vremenskim uvjetima, ali i prihvatljivijim cijenama smještaja u usporedbi sa središnjim ljetnim mjesecima. Ostaje za vidjeti hoće li se vrlo dobra prošlogodišnja predsezona ponoviti ili čak i nadmašiti u ovoj godini. Podaci evistiora sugeriraju na to, odnosno pokazuju na dvoznamenkast rast i dolazaka i noćenja turista u ožujku u odnosu na isto razdoblje godinu ranije.
S obzirom na razmjerno visoki udio privatnog smještaja u strukturi turističkih kapaciteta, turistička kretanja nastavit će podržavati rast osobne potrošnje, a time i gospodarski rast.
