Imovina investicijskih fondova u 2021. porasla za milijardu i pol kuna

 To je za 1,09 milijardu kuna ili 6 posto više nego na početku ove godine te za 3,66 milijardi kuna ili 23 posto više nego krajem ožujka prošle godine, kada je zabilježeno potonuće imovine investicijskih fondova uslijed koronakrize. Navedeni podaci ukazuju na to da se povjerenje i ulaganje u otvorene investicijske fondove, nakon prvotnog šoka koronakrize, ipak oporavlja potaknuto i povoljnim tržišnim kretanjima.

Najznačajniji ulagači u otvorene investicijske fondove s javnom ponudom su tzv. mali ulagatelji čija je neto imovina u investicijskim fondovima krajem prošle godine iznosila 11,65 milijardi kuna, što je za 14,09 posto više u odnosu na ožujak 2020.

Osim malih ulagatelja, preostalih 6,57 milijardi kuna neto imovine investicijskih fondova krajem prošle godine odnosilo se na ulaganja: društva za osiguranje – 2,53 milijarde, kreditnih institucija – 1,02 milijardu kuna, mirovinske fondove – 749 milijuna kuna, investicijske fondove – 328 milijuna kuna, investicijska društva – 12 milijuna kuna te ostale ulagatelje – 1,92 milijarde kuna.

Osim oporavka neto imovine, nakon pada u prvom tromjesečju 2020. rastu i prinosi otvorenih investicijskih fondova, a posebno onih koji ulažu na dionička tržišta. U prvom tromjesečju ove godine dionički fondovi ostvarili su prinos od 5,67 posto, mješoviti 2,59 posto, ostali 1,4 posto. Obveznički otvoreni investicijski fondovi, kategorija fondova u koje ulaže najveći broj građana jer su za ulaganje najmanje rizični, u prvom tromjesečju ove godine ipak su blago skliznuli u negativno područje, s -0,59 posto prinosa. Očekivani oporavak gospodarstava diljem svijeta može donijeti prilike za isplativija ulaganja, no kao i svako ulaganje, tako i ono u investicijske fondove nosi određeni rizik, bez zakonske zajamčene sigurnosti povrata uloženog novca.