GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Inovacije i nove tehnologije temelji su moderne gospodarske diplomacije

Inovacije i nove tehnologije temelji su moderne gospodarske diplomacije
GOSPODARSKA DIPLOMACIJA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 07.03.2012 / 19:20
Autor: Damir Kušen, veleposlanik Hrvatske u Finskoj
KOLUMNA - Zemlje koje kompetitivnost svoje industrije sve više temelje na inovacijama i visokim tehnologijama u tom smjeru profiliraju i svoju gospodarsku diplomaciju.
Gospodarska stagnacija i dužnička kriza, posljednjih su godina ozbiljno suočile sve europske države s padom izvoza i rizikom daljnjeg gubitka konkurentnosti proizvoda na stranim tržištima. U nizu mjera kojima se pokušava povratiti dio izvoznog tržišta europske vlade razmatraju i o mogućoj reorganizaciji diplomatske službe sa sve naglašenijom dimenzijom «gospodarske diplomacije».

Godinama je gospodarski segment diplomacije kod većine zemalja bio uglavnom zastupljen preko posebnih ureda trgovinskih komora, posebnih agencija specijaliziranih za poticanje izvoza i investicija, ili preko trgovinskih atašea koji su dijelili uredski prostor veleposlanstva i konzulata. Primarno su bili usmjereni na otklanjanje svih trgovinskih barijera koje su kočile izvoz u te zemlje, ali i na promociju nacionalnog gospodarstva i informiranje i povezivanje tvrtki. Naravno, uz gospodarsku ili komercijalnu diplomaciju, značajno mjesto imala je i uvijek ostala i ekonomska diplomacija uglavnom usmjerena multilateralnim financijskim, trgovačkim i gospodarskim institucijama kao što su IMF, WB, EBRD, OECD, i dr.

Od devedesetih godina prošlog stoljeća međunarodna politička i gospodarska scena značajno se, međutim, promijenila, a razvoj novih tehnologija, proces globalizacije i novih komunikacija unijeli su radikalne promjene u postojeća pravila koja vrijede na svjetskom tržištu. Tradicionalni oblik zastupanja gospodarskih interesa neke zemlje u inozemstvu pokazao se kao neučinkovit i nedostatan u sve složenijem okruženju u kojem izvozno orijentirane tvrtke moraju poslovati.

Svjetska banka u nizu analitičkih studija rađenih početkom 1990-ih godina formalno ukazuje na nedovoljnu učinkovitost tradicionalnog modela promocije nacionalnog gospodarstva u inozemstvu putem statičnih predstavnika i agencija, te u godinama koje slijede donosi brojne stručne preporuke i sugestije o tome kako se nositi sa sve kompleksnijim sustavom svjetske trgovine. Vlade brojnih zemalja tada s više ili manje uspjeha reorganiziraju postojeći sustav promocije vlastitog gospodarstva, da bi 2003. godine jedan od vodećih analitičara Svjetske banke Lederman u jednoj od ključnih studija statistički potvrdio da se ulaganje u rad dobro osmišljenih agencija za poticanje izvoza uistinu isplati. Rezultat te studije koji je ukazivao da je 1 USD uložen u rad agencije donosio oko 40 USD povećanja u trgovinskoj razmjeni sa zemljom u kojoj agencija djeluje, potaknuo je novi val osmišljavanja novih efikasnih agencija, profiliranja diplomatskih misija te različitih modela gospodarske promocije u svijetu.

Nordijski zaokret u gospodarskoj diplomaciji
Nordijske zemlje, iako liberalnog tržišta nisu se osobito držale neoklasičnog ekonomskog modela po kojem država treba prepustiti tvrtkama da same izbore svoje mjesto na svjetskom tržištu. Jednako tako nije vrijedila teza da tvrtke koje trebaju pomoć države zapravo nemaju konkurentan proizvod. Upravo suprotno, država je kreirala prilično jasnu strategiju gospodarskog razvoja zemlje, a nordijski ekonomsko-socijalni model zahtijevao je sinergiju tvrtki, relevantnih agencija, ministarstava i svih državnih mjera koje su koristile jačanju promocije izvoza nacionalnih proizvoda i osvajanje novih tržišta. Uz adekvatnu pomoć državnih agencija i mala i srednja poduzeća imala su mogućnost dobivanja potrebne stručne pomoći u osvajanju novih, često dalekih tržišta.

Nordijske zemlje prije svega odlikuje dobro razrađen, organiziran i učinkovit nacionalni inovacijski sustav koji čine sve neophodne institucije za umrežavanje sveučilišta, istraživačkih instituta, znanstvenih i tehnoloških parkova sa agencijama za promociju izvoza i poticanje stranih investicija. U nekim su zemljama te agencije pridružene Ministarstvu trgovine, u nekima Ministarstvu vanjskih poslova, a neke su utemeljene po principu privatno-javnog partnerstva. Zajedničko im je, međutim, naglašavanje uloge inovacija, visokih tehnologija i povezivanje istraživačkih instituta s privredom. To ujedno čini i okosnicu gospodarskog prosperiteta svih nordijskih zemalja. U Švedskoj i Danskoj ključnu ulogu u promociji nacionalnog gospodarstva sudjelujući u radu diplomatskih misija ima «Trade Council» prisutan u oko 60 zemalja, u Norveškoj je to «Innovation Norway» s predstavnicima u 30 zemalja, a u Finskoj «FINPRO» s uredima u 45 država te u suradnji sa svim relevantnim agencijama za poticanje inovacija i primjenu visokih tehnologija.

Američki model profiliranja veleposlanstava
Američko Državno tajništvo prije nekoliko godina započelo je s ekološkim projektom «Liga zelenih veleposlanstva» koji danas uključuje preko 70 diplomatskih predstavništava koja su kroz određene tehnološke inovacije aplicirane u izgradnji i održavanju diplomatskih zgrada pridonijele energetskoj štednji, ali i općem jačanju imidža SAD kao zemlje koja brine o globalnom okolišu. Tako je cjelokupnu inicijativu pokrenuo američki veleposlanik u Švedskoj, da bi pojedini ekološki projekti uskoro zaživjeli i u američkim ambasadama i misijama u Tokyu, Genevi, Freetownu te Panama City-u.

Korak dalje otišlo je veleposlanstvo SAD u Finskoj koje je u studenom prošle godine, inicijativom veleposlanika Bruce Orecka, najavilo izgradnju novog Inovacijskog centra kao sastavnog dijela veleposlanstva. Projekt u vrijednosti od 115 milijuna USD biti će prvi primjer konkretnog profiliranja jedne diplomatske misije ka području inovacija, znanstvenog istraživanja i visokih tehnologija. Upravo to su područja koja čine temelje formule finskog gospodarskog prosperiteta, a američka administracija izgradnjom tog centra na najbolji način pokazuje respekt prema finskoj izvrsnosti u području inovacija, znanstvenog istraživanja i ravoja, ali i konkretnu želju za jačanjem američko-finske suradnje.

Američki veleposlanik pozvao je sve finske institucije na zajedničku suradnju i osmišljavanje istraživačkih projekata u novom inovacijskom centru koji bi trebao biti dovršen do početka 2014. godine. Centar bi ujedno koristio i kao izložbeni prostor za sve uspješne tehnološke inovacije i rješenja, a primarno u području inovacija u energetici, te alternativnim i obnovljivim izvorima.

Finski inovacijski centri kao konkretna nadopuna gospodarske diplomacije
Projekt američkog inovacijskog centra kao sastavnog dijela veleposlanstva simbolički je pokrenuo jednu novu fazu osmišljavanja i reorganizacije diplomatskih misija, kako bi svojom funkcijom i aktivostima pratile dinamiku gospodarskih i tehnoloških promjena sa kojima je svijet suočen. Te promjene unose i nove prioritete, nove izazove, ali i nove mogućnosti promocije gospodarskih interesa neke zemlje u svijetu.

Fnska je također otišla korak dalje od tradicionalne organizacije diplomatske mreže formiranjem inovacijskih centara u nekoliko zemalja u kojima vidi svoje gospodarske prioritete. Tako je prvi Inovacijski centar «FinChi» u Šangaju započeo s radom 2005. godine temeljem posebnom Memoranduma o razumijevanju između Finske, Kine i grada Šangaja. Od 2006. godine Finska sudjeluje sa Ruskom Federacijom u zajedničkom projektu «RFIC» u St. Peteresburgu, odnosno u razvoju potrebne istraživačke infrastrukture, tehnološkog osposobljavanja te zajedničkih istraživačkih projekata u području visokih tehnologija.

Prošle godine finska vlada u suradnji sa Indijom osnovala je i novi Finski inovacijski centar u New Delhiu koji je primarno usmjeren istraživanjima u području pročišćavanja voda, upravljanja otpadom i energetskoj efikasnosti. Jednako tako, 2011. godine Finska je osnovala i prvi Inovacijski centar u Minsku, u suradnji sa tamošnjim Nacionalnim tehnološkim sveučilištem. Tako je Bjelorusija kroz suradnju s Finskom uspješno pozicionirana u mreži vodećih istraživačkih institucija u području laserske tehnologije.

Naravno da će se trend osnivanja inovacijskih centara kao modela promocije dijela nacionalnog gospodarstva u tom visoko-konkurentnom području nastaviti i od strane drugih zemalja. Iako Hrvatska po brojnim parametrima, na žalost još uvijek nije blizu vrha konkurentnih zemalja, posljednjih mjeseci aktivno radimo s finskim kolegama u području visokih tehnologija i na mogućem osnivanju inovacijskog centra u Zagrebu. Zaista je važno prepoznati gospodarski potencijal primjene visokih tehnologija i inovacija i profilirati se u onim područjima u kojima hrvatska privreda ima realne mogućnosti. Logično je zato sugerirati da se u mogućoj budućoj reorganizaciji diplomatske mreže pokuša voditi računa i o značaju jačanja bilateralne suradnje i kontakata sa svim relevantnim institucijama u tim područjima, uz ciljani prijenos visokih tehnologija u hrvatsko gospodarstvo. Naravno da je za to potrebno u zemlji imati i adekvatnu istraživačku znanstvenu infrastrukturu i mrežu institucija koje bi mogle uspješno apsorbirati prenesene tehnološke inovacije i moguće projekte. Konačno, potrebno je imati i tvrtke spremne za značajan tehnološki iskorak koji im jedino jamči konkurentne i kompetitivne proizvode. Ciljana posjeta vodstva finskog nanotehnološkog klastera Zagrebu koju diplomatskim putem pripremamo za polovicu travnja upravo bi imala za cilj predstaviti mogućnosti koje primjena nanotehnologije nudi malim i srednjim tvrtkama, kakvih je danas u Finskoj već preko 250.

Integrativna veleposlanstva  - novi koncept «Finske kuće»
Novi koncept koji je nedavno pokrenuo finski ministar vanjske trgovine Alexander Stubb uključuje umrežavanje diplomatskih predstavništava, nacionalnih istraživačkih instituta, gospodarskih i kulturalnih institucija, na način da se u nekoj zemlji u okviru postojeće finske diplomatske misije osmisli «Finska kuća» koja bi na jednom mjestu okupila sve što je relevantno za uspješniju političku, gospodarsku, znanstvenu i kulturnu promociju finskih interesa u nekoj zemlji. Kuća bi bila tematski osmišljena (tailor-made) na način da se vodi računa o  specifičnostima zemlje domaćina, odnosno o prioritetima finskih nacionalnih interesa u dotičnoj državi. Tako bi u nekoj zemlji bio veći naglasak na visoke tehnologije, u nekoj na specifične industrije (npr. drvna industrija, telekomunikacije i dr), dok bi u nekima prioritetne aktivnosti veleposlanstva bile usmjerene ka mirovnom posredništvu, promociji ljudskih prava ili razvojnoj pomoći. Ključno u tom konceptu jest sinergijsko djelovanje, ali i podjela troškova rada veleposlanstva između pojedinih ključnih ministarstava i agencija, ovisno o njihovoj participaciji u aktivnostima konkretne diplomatske misije. Taj bi koncept osmislio i realizirao poseban tim eksperata (Team Finland) koje bi direktno predvodio predsjednik vlade, a u okviru strateških smjernica finske gospodarske i vanjske politike. Budući da je cijeli koncept prihvaćen na vladi, za očekivati je da će uskoro zaživjeti i taj model reorganizacije finskih diplomatskih predstavništava.

Model zajedničkih veleposlanstava
Znatno češći model reorganizacije veleposlanstava, a pod pritiskom recesije i gospodarske krize jest otvaranje zajedničkih veleposlanstava dvije ili više zemalja, pri čemu se preciznim dogovorom unaprijed dijele uredi i shodno tome participira u troškovima. Tako se koristeći zajedničke prostorije za sastanke, restoran, ili npr. konzularne poslove unutar EU zemalja, uspjeva značajno uštedjeti. Znatno sofisticiraniji model korištenja zajedničkih veleposlanstva zamišljen je i kroz formiranje europske diplomatske mreže koja bi formalno predstavljala Europsku komisiju i zajedničke europske institucije, a na koju bi se dijelom mogle prenijeti i određene aktivnosti koje danas obavljaju bilateralna veleposlanstava. No, bilo bi poprilično naivno vjerovati da bi takve EU-diplomatske misije aktivno zastupale nacionalne gospodarske interese pojedinih EU članica. To je uvijek bilo i ostat će prioritetna aktivnost svakog veleposlanstva.

Gospodarska diplomacija danas je verbalni konstrukt koji se sve češće koristi. Njegovo značenje u nekim je zemljama prilično širokog spektra, dok je u drugima usmjeren ka vrlo konretnim aktivnostima. Kod nekih je to više socijalna inovacija koja lijepo zvuči i unosi osjećaj nečeg novog i obečavajućeg, dok je kod nekih to jednostavno poluga odmicanja trgovinskih barijera koje koče izvoz nacionalnih proizvoda na neko tržište. Kod većine država to je set aktivnosti i metoda usmjerenih ka povećanju izvoza i privlaćenju stranih investicija. Konačno, kako se posljednjih godina gospodarski prosperitet sve većeg broja zemalja temelji na primjeni inovacija i novih tehnologija, upravo to postaje novi prioritetni predmet gospodarske diplomacije, ali možda i mogući smjer kojim će diplomacija u bitno drugačijem međunarodnom političkom i gospodarskom miljeu zadržati svoju društvenu relevantnost. Jer će mrežom kontakata i projekata donositi zemlji ono što će najbolje osigurati kompetitivnost nacionalne industrije i uspješan izlazak na globalno tržište.




Tagovi: goapodarska diplomacija, diplomacija, Svjetska banka, Bruce Oreck, inovacije, FinChi, Europska komisija, Finski inovacijski centar
PROČITAJ I OVO
Zagrebačka burza: Slab promet i blagi rast indeksa na kraju tjedna
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Slab promet i blagi rast indeksa na kraju tjedna
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi na kraju tjedna Crobex indeksi su blago ojačali, no uz vrlo skroman obujam trgovanja, jer nema poticajnih poslovnih vijesti koje bi potaknule veću aktivnosti investitora.
Dolarov indeks u blagom minusu
FOREX
Dolarov indeks u blagom minusu
LONDON - Dolar je u petak blago oslabio prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta na međunarodnim tržištima, jer su investitori bili nešto skloniji valutama koje percipiraju rizičnijima nakon dobrih vijesti iz Kine.
Svjetske i europske nagrade za lošinjski spa i održivi turizam
NAGRADE
Svjetske i europske nagrade za lošinjski spa i održivi turizam
ZAGREB - Otok Lošinj se ovih dana dodatno potvrdio na međunarodnoj turističkoj mapi, s nagradama malološinjskom hotelu Belleuve za najbolju spa i wellness ponudu u svijetu, te projektu "Lošinjski loger Nerezinac" za drugo mjesto među najboljim europskim projektima održivog kulturnog turizma.
Stočari po utovljenoj svinji gube 600, a junetu i 2500 kn
GUBICI
Stočari po utovljenoj svinji gube 600, a junetu i 2500 kn
ZAGREB - Svinjogojci u ovome trenutku po jednom tovljeniku od 120 kilograma gube 600, a tovljači junadi po grlu od oko 600 kilograma i 2500 kuna, alarmantne su brojke koje ovih dana iznose hrvatski stočari, piše u petak Večernji list.
Azijska tržišta: Blagi rast indeksa, trgovina oprezna
TRŽIŠTE KAPITALA
Azijska tržišta: Blagi rast indeksa, trgovina oprezna
ŠANGAJ - Na azijskim su burzama u petak cijene dionica blago porasle, zahvaljujući jučerašnjem rastu Wall Streeta, no trguje se oprezno jer bi središnje banke uskoro zbog jačanja inflacije mogle zaoštriti monetarnu politiku.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE