Inspektori: Konzumenti u Velikoj Britaniji i u EU-u jedu zaraženo meso

Najnoviji izvještaj EFWC-a o stanju s klaonicama i pogonima za preradu mesa diljem EU-a prenio je Guardian.

"Nakon smanjenja službenih kontrola ispravnosti mesa svinja i peradi diljem EU-a, konzumenti su izloženi riziku od bolesti koji se 'može izbjeći'", jedno je od mjesta iz izvještaja na koje se poziva britanski medij.

"Konzumenti u Velikoj Britaniji i u EU-u jedu zaraženo meso, uključujući gnoj i iz apscesa i tuberkulozne lezije sa svinjskih glava", prenosi list navode iz izvještaja.

Ron Spellman, zamjenik glavnog tajnika EWFC-a, kazao je da bi inspekcije morale osigurati da nikakva trupla životinja sa znakovima bolesti ne završe u prehrambenom lancu, no "tijekom proteklog desetljeća došlo je do erozije sigurnosnih pravila".

Spellman se posebno osvrnuo na promjene u inspekciji uzgoja svinja koje je uvela Europska komisija 2014., zamijenivši detaljne inspekcije tek vizualnima:

"Inspektori su prestali uzimati limfne čvorove sa svinjskih glava za koje je poznato da sadrže apscese i tuberkulozne lezije. U ranijem sustavu svinjske glave bile bi odbačene za prehranu, a sada se meso melje u proizvodnji kobasica i mesnih pita, čime se gnoj iz apscesa i tuberkulozni materijal raspršuje po tim proizvodima."

"Ne mislim da možete dokazati da je sigurno hraniti ljude gnojem iz apscesa i tuberkuloznim materijalom", prenio je Guardian Spellmanovu izjavu.

O temi direktno povezanoj s ovom objavom EFWC-a u nedjelju su u TNT-u na N1 govorili Krešimir Kuterovac iz Udruge proizvođača svinja i Zvonko Širjan iz Odbora za tovno govedarstvo Hrvatske poljoprivredne komore.

Kuterovac je tada rekao da je Hrvatska "na neki način divlji zapad poljoprivrednog tržišta EU-a". Povod gostovanja bilo je to što je Hrvatska u lockdownu, zbog nedovoljne proizvodnje nekih namirnica, u samo nekoliko dana doživjela prazne police u dijelu dućana, što je konačno dovelo do još i većeg uvoza hrane u Hrvatsku, odnosno još izraženijeg vanjskotrgovinskog deficita u tom području, u kojem naša zemlja i inače stoji izrazito loše.

Širjan je u emisiji rekao da su u Hrvatskoj proizvođačke organizacije slabe, da sektorskih niti nema što dovodi do toga da trgovački lanci u Hrvatskoj koriste svoj položaj i moć kako njima odgovara. Rekao je da Zakon o nepoštenim trgovačkim praksama u Hrvatskoj nije polučio nikakav rezultat "zbog potpune liberalizacije svega i svačeg" i onda je na jednom primjeru opisao o čemu je riječ baš u slučaju opskrbe mesom:

"Cijena mesa kod junadi je oko 24 kuna po kilogramu na svježe meso. Kad bismo na domaće meso stavili maržu od četiri ili pet kuna, koliko trgovački lanci stavljaju na uvozno meso, ono bi bilo vrlo prhvatljivo za kupce. Kod domaćeg mesa je ta marža 15, 20, a nekad i 25 kuna."

Rekao je da se u Hrvatsku meso posebno puno uvozi iz Poljske i Nizozemske.

"Ista kategorija mesa je u Nizozemskoj skuplja 100 posto nego kod nas, a porijeklo joj je iz Nizozemske", kazao je dalje, navevši da "svaki tjedan uđe 100 do 200 tona mesa iz uvoza puno slabije kvalitete nego u Hrvatskoj, a po cijenama koje nisu tako niže od onih u Hrvatskoj."