GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Internet i (zlo)upotreba političke moći digitalnih medija

Internet i (zlo)upotreba političke moći digitalnih medija
MEDIJI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 27.07.2011 / 18:52
Autor: Damir Kušen, veleposlanik Hrvatske u Finskoj
KOLUMNA - Web 2.0 po mnogima je simbol globalne digitalne revolucije koja je interaktivnu razmjenu multimedijskih informacija učinila maksimalno jednostavnom, jeftinom i dostupnom svima.
Naravno da je to posebno zanimljivo za sve marketinške agencije, no pogodnosti novih komunikacijskih tehnologija sve više koriste i oni koji kroz njih sve uspješnije i ekstenzivnije promiču ideologiju mržnje, rasizma i nasilja. Tragični slučaj monstruoznog norveškog ubojice pokazuje koliko je opasna simbioza ideologije mržnje i patologije ličnosti, osobito uz korištenje svih potencijala globalne komunikacije i interneta za umrežavanje i mobiliziranje istomišljenika.

Stoljećima je razvoj ljudskog društva pratila razmjena informacija uglavnom sa svojom neposrednom okolinom, sve dok Gutenbergov izum tiskarskog stroja nije komunikaciji dao novu industrijsku dimenziju, a prijenos informacija preko knjiga i novina omogućio prve, iako skromne korake prema budućem društvu znanja. Dok je izum prvih telefona omogućio direktnu komercijalnu komunikaciju “jedan-jedan” na velikim daljinama, izumi radija i TV unijeli su novi model jednosmjerne komunikacije po modelu “jedan-mnogi”. Internet je, međutim omogućio potpuno novu dimenziju višesmjerne interaktivne komunikacije po modelu “svi sa svima”, što mu je dalo neslućenu društvenu moć i snažni mehanizam za formiranje interesnih grupa.  

Globalna medijska scena, osobito posljednjih godina sve više se prilagođava novim komunikacijskim tehnologijama, ali i novim okolnostima u kojima se suočava sa eksponencijalnim rastom individualnih ili grupnih portala i web stranica koje također traže svoju publiku. Ključni utjecaj interneta na globalnu medijsku scenu je u tome što je omogućio distribuciju ogromne količine tekstualnih, audio i video informacija uz gotovo nikakve troškove.

Mnoge je to potaknulo da i sami pokušaju pokrenuti vlastite web portale i kreirati javno mnijenje. Internet je tako omogućio da uistinu bilo tko iznese svoja stajališta ili informacije koje želi podijeliti sa dijelom svjetske javnosti i da ga to gotovo ništa neće koštati. Osobito bizarni incidenti, neobični događaji ili čak kriminalne aktivnosti i zločini omogućili su počinitelju momentalnu planetarnu popularnost. Mnogima je to otvorilo put ostvarivanja brojnih snova o osobnoj relevantnosti, umišljenoj predodređenoj globalnoj ulozi ili mesijanstvu. Psiholozi upozoravaju kako moć internetske manipulacije informacijama i ljudima pogoduje upravo segmentu patoloških neurotičnih introverata koji se u stvarnom socijalnom okruženju osjećaju nesigurno ili imaju problema sa svojom društvenom okolinom. Upravo oni preferirati će internetsku komunikaciju kao zamjenu za realne društvene odnose. No, naravno jednako tako svoje mjesto pod suncem internetske slave potražiti će i različiti ekstravagantni tipovi, kao i oni kod kojih je kontrola vlastitog ponašanja osobito upitna.

Važan faktor u temelju korištenja interneta za utjecaj na stajališta većeg broja drugih ljudi je i u vrlo jednostavnom i efikasnom mehanizmu formiranja različitih virtualnih interesnih grupa te koordiniranja njihovih aktivnosti. Sudjelovanje u radu neke virtualne grupe iznimno je jednostavno i bez ikakvih troškova kao ni fizičkih ograničenja gdje netko živi. Uglavnom ne nosi nikakav percipirani rizik, tim više što se cjelokupni proces jačanja grupne kohezije formira u virtualnom svijetu. U jednom trenutku, virtualna skupina ili socijalna mreža dostigne potrebnu razinu homogenosti i jedinstva, a snaga grupnog identiteta postane dovoljna da oni koji manipuliraju grupom od svojih sada vjernih članova zatraže i neke konkretne akcije. Prostor korištenja interneta i društvenih mreža za distribuciju stajališta ili organiziranje nekih aktivnosti može, naravno, biti usmjeren i humanim i pozitivnim ciljevima. No ne treba posebno ukazivati koliko taj dobro poznati socijalni mehanizam može biti opasan ukoliko je u rukama neodgovornih vođa, terorističkih organizacija ili često jednostavno duboko patoloških tipova.

Mehanizmi kontrole i prevencije zloupotrebe interneta za promoviranje mržnje, rasizma ili isključivih ideologija znatno zaostaju i sve više gube bitku za poštivanje elementarnog etičkog kodeksa kojim bi se vodilo sada već dvije milijarde korisnika interneta. Nekoliko institucija u svijetu godinama već ukazuju na destruktivni potencijal sve brojnijih ekstremističkih portala s otvorenim pozivima na nasilje. No kao i u mnogim drugim situacijama, interes većine svjetskih političkih struktura teško je usmjeriti na taj problem, sve dok se ne dogodi neka veća tragedija. Istovremeno, jezik netolerancije i nasilja postupno senzibilizira javnost i postaje gotovo normalni kod komunikacije.

Prvi integralni internet forum koji je otvoreno zastupao jezik mržnje s neo-nacističkim profilom (STORMFRONT) pokrenut je još 1995. godine od strane Stephana Donalda Blacka.  Danas je, prema izvještaju The Simon Wiesenthal Centra, preko 10,000 web stranica koje promiču ksenofobiju, rasizam i nasilje. Američke nevladine udruge Antidefamation League i INACH danas su među vodećim institucijama u borbi protiv web-rasizma i cyber-mržnje. Sve veći broj nacionalnih zakonodavstava pokušava, također, to regulirati.

Međunarodna zajednica pokrenula je prve ozbiljnije inicijative za borbu protiv širenja mržnje i rasizma UNESCO-konferencijom u Durbanu u Južnoj Africi 2001. godine, praktički samo nekoliko dana prije terorističkih napada na New York i Washington 11. rujna. Nakon tih suludih terorističkih napada zapadni i islamski svijet sve više se razdvajaju, nove obrambene i sigurnosne strategije zapadnih zemalja, NATO-a i EU sve više se orijentiraju na sprječavanje terorističkih napada od radikalnog islama. Ratovi u Iraku i Afganistanu, kao i  niz terorističkih akcija u Europi i svijetu koje su sustavno uslijedile upravo od strane pristaša radikalnog islama samo su dodatno osnažili protu-islamsko raspoloženje u velikom dijelu zapadnog svijeta. Politička moć interneta i svima dostupnih javnih web foruma i portala realizirala se kroz masovno kreiranje web foruma i blogova s obje strane. To je praktički otvorilo prostor za masovne i nekontrolirane verbalne ispade, međusobna vrijeđanja te ozbiljne cyber-sukobe u kojima je svatko bez percepcije neposrednog rizika ili štete mogao sudjelovati. Sve je to institucionaliziralo jezik mržnje i sigurno nije pridonijelo jačanju tolerancije, niti raspravi o realnim pitanjima i pozadini koncepta suživota i multikulturalizma.
      
Vijeće Europe u usvojenoj Konvenciji za sprječavanje terorizma iz 2006. godine jasno upozorava i na opasnosti koje proizlaze iz regrutiranja budućih terorista preko interneta, ali i na pozitivne mogućnosti koje komunikacija preko weba daje za kreiranje preventivnih mjera i promociju tolerancije, boljeg razumijevanja i kulture dijaloga. U ožujku 2010. usvojena je zajednička deklaracija od strane OESS-a i Europske unije. Krajem iste godine u Kazahstanu održana je i prva OESS konferencija o borbi protiv terorizma.
 
No, politička klima koja je posljednjih desetak godina obilježena sve većom polarizacijom zapadnog i islamskog svijeta u mnogim je islamskim zemljama ojačala radikalne skupine, a u zapadnim zemljama dovela do jačanja netrpeljivosti prema imigraciji stranaca, osobito iz islamskih zemalja. Sve te informacije dostupne su naravno svima preko interneta i imaju dodatni mobilizacijski potencijal. Sve više je tako onih koji cjelokupni koncept multikulturalizma dovode u pitanje, ne misleći pri tome kakvim bi posljedicama kategorički pristup tome mogao voditi. Istovremeno, broj vjerskih ili rasno-motiviranih incidenata svake se godine značajno povećava šireći u javnosti još veće međusobne podjele.

Radikalne političke stranke postaju relevantni dio parlamentarne političke scene, a posljednjih godina na izborima u nizu nordijskih i zapadnih zemalja osvajaju čak i do 20 posto glasova. Njihovoj popularnosti među glasačima pridonosi i ekonomska i financijska kriza koja je niz članica EU dovela gotovo do ruba bankrota, a preostale EU države do otvorenog nezadovoljstva potrebom pružanja solidarne financijske pomoći posrnulim zemljama. Cjelokupni europski politički establišment nije obraćao dovoljno pažnje ka sve većem broju internet portala i web stranica koje otvoreno zagovaraju mržnju, ksenofobiju i rasizam. Niz autora objavljivao je posljednjih godina knjige i radove upozoravajući na te rastuće probleme, no bez osobitog odjeka među europskim političarima. Noviji naslovi akademskih knjiga sve češće uz riječ Europa sadrže i termine: rasizam, fašizam, radikalni ekstremizam i dr.
 
Europa na žalost bilježi vlastitu povijest netolerancije, sukoba i ratova. Projekt Europske unije svojim temeljem postavio je jačanje suradnje i tolerancije među narodima kao prioritet daljnjeg razvoja društva. Terorizam na europskom tlu nije nepoznanica i radikalne političke opcije uvijek su na određeni način koketirale s primjenom nasilja. Prisjetimo li se tragičnih stradavanja civila počevši od kraja 1960ih godina pa sve do norveškog masakra, nasilje i teror sustavno su korišteni u ime političkih, vjerskih i rasnih ciljeva. Danas je, za razliku od prošlih vremena, komunikacijska tehnologija, primjena svima dostupnog interneta i web portala omogućila širenje ideologije, mobiliziranje istomišljenika i regrutiranje onih koji su spremni putem nasilja ostvarivati političke ciljeve. Opasnost današnjeg širenja rasističkih ideologija i nasilja utoliko je znatno veća.

Možda će norveški primjer stravičnog pokolja i  suludog terorističkog čina pokrenuti niz inicijativa usmjerenih boljoj prevenciji mogućih budućih incidenata te jačanju tolerancije na koju su barem nordijske zemlje tradicionalno ponosne. S druge strane, sve političke stranke i grupacije koje svojim programom koketiraju sa ekstremizmom i rasizmom naći će se na ključnom križanju – ili redefinirati svoja temeljna politička stajališta i okrenuti se većoj toleranciji, ili snositi rizik jačanja javnog imidža ekstremnih i opasnih političkih grupacija koje ne pridonose miru i toleranciji u zemlji. Sve političke stranke kao institucije koje po definiciji svog postojanja formiraju javno mnijenje morati će pokazati znatno više društvene odgovornosti u korištenju novih digitalnih medija, interneta i web portala pri prenošenju svojih stavova i programa.   

Naravno, bilo bi naivno očekivati da će svi oni koji dijele rasističke, neonacističke ili neofašističke stavove, kao niti pristaše radikalnog islama iz norveškog masakra i nacionalne tragedije izvući adekvatnu pouku. Na žalost, moguće je upravo suprotno. Sve brojniji portali privlače i regrutiraju istomišljenike na bazi mržnje i ksenofobije, kako kroz različite organizacije i sekte, tako i kroz sve aktivnije radikalne islamske skupine. Sve češće smo svjedoci kako se jezik mržnje i ekspresije nasilja povezuju i sa različitim nacionalistički obojenim miljeom, uglavnom s nogometnim i drugim sportskim klubovima, nekim glazbenim pokretima i grupama gdje je moguće jednostavno manipulirati destruktivnim emocijama masa.

No, kao što se zna reći da je u konačnici svako društvo udaljeno tri obroka od revolucije, tako je i svaka netolerantna sredina na par koraka od spirale mržnje i nasilja. Na žalost, povijest prošlog stoljeća uči nas kako su granice između nekih političkih stranaka i terorističkih organizacija ponekad vrlo fluidne i lako ih je preći.

Prave razmjere tragičnog događaja u Norveškoj i dugoročne posljedice koje donosi vjerojatno ćemo tek spoznati. U mnogome će smjer daljnjeg kretanja europske političke i društvene scene ovisiti o razini zrelosti i mudrosti aktualnih političkih struktura, ali sigurno i o svima onima koji koriste internetske portale i utječu na javno mnijenje. Demokracija se olako topi s netolerancijom i nasiljem. Kao što je nemoguće i downloadati platformu za demokraciju u svim onim zemljama u kojima to Zapad nestrpljivo očekuje. To je uvijek iznimno dug i složen proces s puno međusobne tolerancije, te opreznih i mudrih koraka. Politička i društvena moć digitalnih medija, interneta i socijalnih mreža danas je najsnažniji mehanizam promocije stavova i sustava vrijednosti. Pitanje je samo da li će biti u pravim rukama. Ili ćemo sve češće biti svjedoci destruktivnog potencijala onih trenutka kada se virtualni svijet sudari sa realnošću na tako okrutan i tragičan način.




Tagovi: internet, Web 2.0., digitalni mediji, The Simon Wiesenthal Centar, UNESCO
PROČITAJ I OVO
 Cijene nafte stabilne iznad 77 dolara
CLOSING BELL ZSE
 Cijene nafte stabilne iznad 77 dolara
LONDON - Cijene nafte na međunarodnim tržištima u petak su se stabilizirale iznad 77 dolara budući da je prva dražba državnih zaliha u Kini neutralizirala utjecaj globalnih poremećaja u proizvodnji i smanjenih zaliha.
Zagrebačka burza: Indeksi na kraju tjedna s različitim predznacima
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Indeksi na kraju tjedna s različitim predznacima
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi Crobex indeksi u petak su završili trgovanje s različitim predznacima, uz nešto niži promet nego dan ranije, a u fokusu investitora ponovno je bila dionica Spana, čija se cijena spustila na 200 kuna.
HPK: Stočarski sektor pred urušavanjem zbog visokih troškova
PROBLEMI
HPK: Stočarski sektor pred urušavanjem zbog visokih troškova
ZAGREB - Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore su upozorili da je stočarski sektor pred urušavanjem, razmjeri šteta u stočarstvu kreću se od 1,5 do 2 milijarde kuna, zbog čega traže od Vlade i resornog ministarstva donošenje hitnih mjera.
Pad proizvodnje mlijeka, prirast goveda, ovaca i koza
PAD
Pad proizvodnje mlijeka, prirast goveda, ovaca i koza
ZAGREB - U Hrvatskoj je 2020. godine porasla proizvodnja goveda, ovaca i koza, dok je nastavljen pad proizvodnje mlijeka, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Evergrande nije platio, neizvjesnost među investitorima raste
PRIJETI PROPAST
Evergrande nije platio, neizvjesnost među investitorima raste
PEKING - Evergrande nije ponudio bilo kakve informacije o tome je li platio dospjelu tranšu obveznica.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE