Isidora Ranković: Kada živite između različitih zemalja, naučite da dom nije samo mjesto

Danas, s 25 godina i titulom Miss Monaka, priprema se za svjetsko natjecanje, ali svoj najveći projekt ne vidi u kruni ni u rezultatu koji će tamo ostvariti. Kampanja Dare to Dream, koju pokreće iz Srbije, zamišljena je kao međunarodna inicijativa koja će se nastaviti razvijati u svakoj sredini u kojoj Isidora bude živjela, radila ili koju joj njezin put omogući da upozna.

S Isidorom Ranković razgovarali smo o životu između različitih svjetova, pripadanju, ambiciji i tome zašto međunarodno iskustvo vrijedi tek kada ono što ste naučili prenesete dalje.

Rođena si u Srbiji, danas živiš u Monaku i predstavljaš Monako na svjetskom izboru. Gdje zapravo osjećaš da pripadaš?

Mislim da sam s vremenom prestala tražiti samo jedan odgovor na to pitanje. Srbija je moje porijeklo i veliki dio mog identiteta. Monako je mjesto u kojem danas živim i koje mi je otvorilo potpuno novi svijet. A između toga su ljudi, gradovi, putovanja i iskustva koja su me oblikovala.

Kada dovoljno dugo živite internacionalno, shvatite da pripadnost ne mora biti vezana samo uz jednu adresu. Možete pripadati različitim mjestima na različite načine.

Koliko te je život izvan Srbije promijenio?

Puno. Najviše zato što vas izlazak iz poznatog okruženja natjera da vrlo brzo upoznate sebe.

U novoj zemlji nitko ne zna tko ste, odakle dolazite ni što ste prije napravili. Morate ponovno graditi svoj krug ljudi, svoje mjesto i svoju svakodnevicu. Naučite se prilagođavati, komunicirati s ljudima različitih kultura i biti otvoreniji prema načinima života koji možda nisu slični vašem.

Mislim da mi je upravo to iskustvo dalo samostalnost, ali i mnogo širu perspektivu.

Je li teško istovremeno sačuvati vlastiti identitet i prilagoditi se različitim kulturama?

Na početku možda mislite da morate birati između toga. Kasnije shvatite da ne morate.

Ne želim postati manje ono što jesam da bih se uklopila negdje drugdje. Naprotiv, život u inozemstvu učinio me svjesnijom stvari koje nosim iz Srbije. Istodobno sam od drugih kultura uzela ono što mi se sviđa i što me obogaćuje.

Mislim da internacionalni život upravo to i jest – ne gubite identitet, nego ga proširujete.

Koliko je Monako drugačiji od slike koju ljudi imaju o njemu izvana?

Monako se izvana često svodi na luksuz, automobile, jahte i događanja. Sve to postoji, naravno, ali kada negdje živite, prestajete ga promatrati kao razglednicu.

Za mene je važnije to što je riječ o izrazito internacionalnom okruženju. Na vrlo malom prostoru susrećete ljude iz cijelog svijeta, različite jezike, kulture, profesije i životne priče.

Takvo okruženje vas nauči da budete znatiželjni. Nikada ne pretpostavljate da postoji samo jedan način da se nešto napravi ili da se živi.

I onda se dogodila titula Miss Monaka. Koliko je ona promijenila smjer tvog života?

Dala mi je platformu koju prije nisam imala. Naravno da uz titulu dolaze moda, događanja, fotografiranja, putovanja i pripreme za svjetsko natjecanje. Ali meni je mnogo zanimljivije pitanje što mogu napraviti s pažnjom koju sam dobila.

Titula traje određeno vrijeme. Ako nakon nje ostanu samo fotografije, onda nisam sigurna da sam iskoristila priliku koju sam dobila.

Iz toga je nastao Dare to Dream?

Da. I bilo mi je jako važno da Dare to Dream krene upravo iz Srbije.

Možda moj život danas jest internacionalan, ali Srbija je početak moje priče i zato mi je prirodno da ovakav projekt počne tamo.

Ali ne želim da ostane samo u Srbiji. Ideja je da Dare to Dream putuje sa mnom. Gdje god budem imala priliku, želim nastaviti projekt kroz susrete, razgovore, edukaciju, mentorstvo i konkretne inicijative za mlade djevojke.

Voljela bih da ono što počinje u Srbiji s vremenom dobije svoje nastavke u Monaku i drugim zemljama. Različite sredine imaju različite probleme, ali osjećaj da su nam neke stvari nedostižne postoji svugdje.

Zašto je upravo to postala tvoja tema?

Vjerojatno zato što moj život nije izgledao ovako kada sam ga zamišljala kao djevojčica. Nisam odrasla s preciznim planom da ću jednog dana živjeti u Monaku, nositi njegovu titulu i pripremati se za svjetsko natjecanje. Mnogo toga dogodilo se zato što sam bila spremna otići negdje gdje nikoga ne poznajem, pokušati nešto novo ili prihvatiti mogućnost bez garancije kako će završiti.

Zato Dare to Dream za mene nije fraza o tome da se svaki san mora ostvariti. Više je ideja da sami sebi ne zatvorimo vrata prije nego što smo uopće pokušali.

Posebno se želiš obraćati mladim djevojkama. Zašto?

Zato što mislim da djevojke vrlo rano počnu dobivati poruke o tome što je za njih realno, prihvatljivo ili dovoljno sigurno.

Ne želim im govoriti: „Možete biti sve što poželite“, jer život nije tako jednostavan. Želim razgovarati o tome što je potrebno da bi neka želja postala plan – obrazovanje, informacije, kontakti, mentorstvo, rad, disciplina, ali prije svega mogućnost da uopće zamislite drugačiji život.

Ponekad je prvi korak samo susret s nekim čiji vam život pokaže da postoji još jedan put.

Tvoj život na društvenim mrežama može izgledati vrlo glamurozno. Postoji li opasnost da poruka Dare to Dream zbog toga djeluje nedostižno djevojkama kojima se obraćaš?

Naravno, i toga sam vrlo svjesna. Društvene mreže prikazuju rezultat, rijetko proces. Vide se Monako, putovanja, događanja i haljine. Ne vide se selidbe, neizvjesnost, trenuci usamljenosti, odbijanja, rad ni pitanja jeste li donijeli pravu odluku.

Zato ne želim da djevojka koja me upozna kroz Dare to Dream pomisli: „Želim njezin život.“ Voljela bih da pomisli: „Što ja želim napraviti sa svojim?“

To je mnogo važnije.

Često se govori o novoj generaciji koja se više ne definira jednom zemljom ili jednom karijerom. Prepoznaješ li se u tome?

Apsolutno. Mislim da moja generacija puno prirodnije razmišlja međunarodno. Možemo biti rođeni u jednoj zemlji, studirati ili raditi u drugoj, graditi posao u trećoj i imati prijatelje po cijelom svijetu.

To ne znači da nemamo korijene. Samo znači da korijeni više ne moraju određivati granice do kojih smijemo stići.

Meni je upravo to jedna od najvažnijih stvari koje sam naučila.

Što za tebe danas znači uspjeh?

Sloboda izbora. Ne samo financijska sloboda, iako je i ona važna. Mislim na mogućnost da birate gdje ćete živjeti, s kim ćete raditi, kojim ćete se projektima baviti i kakav život želite graditi.

Za mene uspjeh nije jedna titula, jedna zemlja ili jedan trenutak. Više je osjećaj da sami određujete smjer svog života.

Pred tobom je svjetsko natjecanje. Što želiš da ostane nakon njega?

Naravno da želim napraviti najbolji mogući rezultat. Ako nešto radim, želim to raditi ozbiljno. Ali svjetsko natjecanje je jedna etapa. Dare to Dream nema datum završetka zajedno s mojom titulom.

Voljela bih da za nekoliko godina možemo pogledati unatrag i reći: počelo je u Srbiji, a onda je nastavilo živjeti u Monaku i drugim zemljama, kroz različite ljude i različite priče.

Možda upravo to najbolje opisuje i moj život do sada. Počeo je na jednom mjestu, ali nikada nisam mislila da tamo mora i završiti.

Fotografija: Stefan Burmazević