GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Istine i laži o franku: Jelašić je ipak bio jasniji od Rohatinskog

Istine i laži o franku: Jelašić je ipak bio jasniji od Rohatinskog
MUKE PO FRANKU
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 09.08.2015 / 18:59
Autor: Siniša Malus - sinisa.malus@seebiz.eu
KOLUMNA - Piše mi kolega iz Srbije ovih dana kako mu nije jasno zbog čega tolika histerija u Hrvatskoj oko kredita indeksiranih uz švicarski franak.
Tvrdi kako je i u Srbiji prije nekoliko godina nastala pomama za "jeftinijim" kreditima u francima, no kako su građani ipak bili nešto oprezniji. Ali, ne zbog sebe nego zbog toga što im je tadašnji guverner Narodne banke Srbije jasno rekao o čemu se radi, bez uvijanja. I doista, Google je sjajno pomagalo, uz nekoliko minuta truda nađoh citat koji jasno podupire ono što mi je kolega i prenio. Izjava je s datumom 2. ožujka 2007. i citirat ću tu cijelu vijest.

"Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić upozorio je da krediti indeksirani u švicarskim francima mogu biti skuplji od onih u eurima, ocijenivši da je zajednička europska valuta politički i ekonomski najbliža Srbiji i da ne treba riskirati s drugim valutama.

- Zaduživanje u švicarskim francima zanči i veći rizik - rekao je Jelašić i naveo podatak da je u proteklih 16 godina razlika između najnižeg i najvišeg tečaja švicarskog franka i eura iznosila 29,5%.

Naveo je i primjer japanskog jena, gdje je kamata Centralne banke Japana svega 0,7% , ali i ta valuta, prema guvernerovoj ocjeni, nosi rizik ukoliko se krediti indeksiraju u njoj, zbog kretanja prema vodećim svjetskim valutama kao što je američki dolar."

Sada se zna koliko je Jelašićevo upozorenje bilo na mjestu. Bilo bi nepošteno i netočno, pa to ne želim niti napisati, da guverner Hrvatske narodne banke i prije Jelašića (što je i logično jer u Hrvatskoj su "švicarci" postali aktualni 2-3 godine prije nego u Srbiji) upozoravao na opasnost kredita u francima. Ipak, za običnog korisnika kredita njegove riječi tada i nisu bile toliko jasne i samim tim nisu ni mogle doprijeti dovoljno daleko. Istina, niti mediji tada nisu bili toliko zainteresirani za tu temu kao danas, a možda je razlog i u tome što ni medijska scena, posebno poslovno-financijskog usmjerenja, nije bila toliko široka kao što je sada.

Zapravo, guverner je trebao reći ogoljelu istinu, a ta je da je takav kredit rizičan iz jednog jednostavnog razloga - Hrvatska pa ni HNB ni na koji način ne mogu utjecati na valutni par kuna-franak. Drugim riječima, kuna je vezana uz euro. Valutna klauzula postoji u oba slučaja, ali je ova eurska "sigurna klauzula", mi o njoj brinemo (odnosno HNB). S klauzulom u švicarcima HNB ni Hrvatska nemaju apsolutno ništa. Tako su korisnici tih kredita postali žrtve valutnog tržišta koje posljednjih godinu dana "mazi" franak jer je ostao jedina koliko-toliko "sigurna" valuta. Euro, dolar i jen imaju svaki svoje probleme koji su zapravo glavni razlog rasta vrijednosti franka.

Ovaj tekst nema namjeru ni za što optuživati Rohatinskog jer guverner je svakako najkvalitetniji državni dužnosnik, što potvrđuju i globalna priznanja njegovu radu. ipak, ostajem pri mišljenju da je morao biti jasniji tamo negdje 2005. Svakako bi šteta bila manja.



Tagovi: Željko Rohatinski, Radovan Jelašić, Hrvatska narodna banka, Narodna banka Srbije, krediti u švicarcima, krediti u francima, valutna klauzula, franak, kuna, tečaj kune
PROČITAJ I OVO
Beogradska berza: Akcije Tehnohemije prodate za 32,5 miliona dinara
CLOSING BELL BSE
Beogradska berza: Akcije Tehnohemije prodate za 32,5 miliona dinara
BEOGRAD – Investiciona aktivnost na domaćem trzištu kapitala ostala je mlaka i danas, a veći promet nego u sredu je u najvećoj meri rezultat trgovanja akcijama dve kompanije, dok su BELEX indeksi zabeležili negativne vrednosti.
Bank of America: Cijena bakra ide na 20.000 dolara po toni tijekom četiri godine
PROGNOZE
Bank of America: Cijena bakra ide na 20.000 dolara po toni tijekom četiri godine
NEW YORK - Postupni porast deficita potražnje i opskrbe mogao bi dovesti do globalne nestašice bakra, što će za četiri godine povisiti cijenu "crvenog metala" na 20.000 američkih dolara po metričkoj toni, prema analizi Bank of America ( BofA).
Zagrebačka burza: CROBEX u plusu četvrti dan zaredom, Atlantska skočila na 317 kuna
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: CROBEX u plusu četvrti dan zaredom, Atlantska skočila na 317 kuna
ZAGREB - Četvrtak je donio nastavak optimistične trgovine na Zagrebačkoj burzi koja je obilježila cijeli ovaj tjedan.
Podaci iz njemačke industrije podigli euro
FOREX
Podaci iz njemačke industrije podigli euro
LONDON - Euro je u četvrtak ojačao prema dolaru na međunarodnim tržištima valuta zahvaljujući podacima iz njemačke industrije, a trgovci pozorno prate i stanje u američkom gospodarstvu kako bi procijenili izglede za podizanje kamatnih stopa.
EK: Do listopada tri lijeka protiv covida-19
LIJEKOVI
EK: Do listopada tri lijeka protiv covida-19
BRUXELLES - Europska komisija predstavila je u srijedu strategiju za razvoj lijekova protiv covida-19 koja predviđa odobrenje tri lijeka do listopada ove godine, s mogućnošću da još dva budu odobrena do kraja godine.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE