Izjednačio se promet na Zagrebačkoj burzi i u kriptomjenjačnicama

Prema podacima koje od njih dobivamo, očekujemo da bi ove godine promet prešao dvije milijarde kuna, rekao je Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) na konferenciji Fintech – inovacije, rizici i odgovornost koja je održana u Opatiji, u organizaciji Hanfe i Ekonomskog fakulteta u Rijeci.

Radi se, dakle, nastavio je Žigman, o jednom već ozbiljnom prometu i količini novca, odnosno kriptoimovine, koja se tu vrti. Dakle, promet na jednom vrlo reguliranom financijskom tržištu, kao što je burza, gdje se moraju znati licencije, biti puno kapitala, itd., zapravo je u ravni s kriptomjenjačnicama u Hrvatskoj, naglasio je Žigman.

Kaže da su “blockchain i kriptoimovina globalni, a perspektiva je za sada lokalna jer jako puno ovisi koliko tko u kojoj zemlji dozvoli da se nešto radi”.

– Kreiranje kriptoimovine se dogodilo u vrijeme financijske krize (2008.), i interes je bio da se stvori novi financijski sustav na koji tradicionalni institucionalni okvir neće imati upliva. Fintech je revolucija, nezaustavljiv fenomen, koji ide naprijed, ima veliki utjecaj na rast i razvoj, te konkurira tradicionalnim financijskim tržištima.

Niz je raznih financijskih institucija ušlo u kriptoimovinu, npr. bitcoin, i tu bi se mogao stvoriti problem za nas regulatore. Jer, ako se nešto bitcoinu dogodi, onda ćemo kao reguatori, ako dođe do “efekta prelijevanja” imati problem s financijskom stabilnošću.

Dakle, regulatori i zakonodavci se tu moraju uhvatiti u koštac s rizicima i osigurati da se ne dogode potresi na tržištu. Unatoč brzom rastu kriptoimovine, bitcoin još uvijek nema veliki udio u imovini, ali tempo rasta je jako velik, opisivao je Žigman.

Kaže da Europska komisija, svi regulatori i sve članice rade na novoj regulativi i već 2022. će biti u mogućnosti da je dijelom implementiraju.

– Rudarenje bitcoinom je došlo do zenita i u tom kontekstu se usporava cijela priča. Bitcoin je najzastupljeniji, iako na tržište ulaze novi igrači. Cijena bitcoina je ekstremno volatilna, a njeni vrhunci svima pokazuju, i daju upozorenje, da se radi o imovini koja još uvijek nema neku stabilnu vrijednost.

U tom kontekstu moguća su razna iznenađenja, upozorio je Žigman. Bitcoin je, veli, nastao u vrijeme financijske krize, prije 13 godina.

– U to vrijeme se tek malo entuzijasta bavilo time, ali nije možda slučajno da je nastao baš tada. Želja onih koji su ga kreirali je vjerojatno bila nešto sasvm drugo i nisu sigurno očekivali da tadašnji izrudareni bitcoin danas vrijediti pravo bogatsvo.

Ako se uspoređuju perfomanske kriptoimovine u odnosu na tradicionalne oblike ulaganja u 2020. (obveznice, zlato, burzovni indeksi), onda se vidi da dok su se tradicionalni “vukli” oko nule i davali jedan vrlo skroman rast, ethereum i bitcoin su zapravo rasli strelovito i privlačili veliki broj onih koji su investirali u takve oblike imovine, da ne spominjem i poznate ‘celebritije’ koji su na razne načine tome pripomogli.

Slika za 2021., u ovih nekoliko mjeseci, pokazuje da nastavak velikog prinosa i ulazaka u kriptoimovinu, za razliku od tradicionalne, koja je čak pokazivala negativne rezultate. Recimo, za obveznice i zlato je performans bio u ovoj godini negativan.

Stoga i kod nas regulatora postoji veliki oprez prema tome kako se postaviti prema ovakvim pokazateljima. Naime, vrlo je teško objasniti zašto ulagati u tradicionalne oblike imovine, kada imate i nekakvu novu imovinu koja izgleda zgodno, zanimljivo, a pokazuje i odlične rezultate.

Svemu tome je vjerojatno pridonijela i ova koronakriza u kojoj su mnogi sjedili doma i bili u situaciji da traže neke oblike u koje će ulagati, a koji su alternativni, i zapravo jahati na tom valu koji je kreirao prije svega bitcoin, opisao je Žigman dodajući da i u 2021. bitcoin gubi dah, no “ovi ostali se još jače infiltriraju i zaokupljaju pažnju investitora”.