Jagode sve skuplje, sezona razočarala

Ni cijena od 20-ak kuna za mjericu od pola kilograma, što je oko pet kuna više nego proteklih godina, građanima, čini se, nije problem jer očekuju da će za tu cijenu dobiti domaću slatku jagodu, što je do sada teško išlo. Iz Udruženja uzgajatelja jagoda grada Zagreba kažu kako nerado surađuju s trgovcima koji im u pravilu već nekoliko dana nakon ulistavanja jagoda na police ruše cijenu s uvoznima koje se s domaćima ne mogu mjeriti, piše Večernji list.

Španjolske ili grčke koje su uvoznicima najdraže ne beru se, naime, poput naših u potpunoj zrelosti, već se određenim sredstvima pospješuju njihova crvena boja i trajnost s obzirom na to da im prethodi i dug transport, a podložne su plijesni i nametnicima, ističu domaći proizvođači. Kako bilo, cijenu diktira potražnja, a samo će se zagrebačkih ovih dana prodati oko milijun kilograma (sa županijom oko 1,5 milijuna), što je oko trećine ukupne hrvatske proizvodnje.

– U rano proljeće imali smo problema sa smrzavicom koja je dosta štete napravila na prvim plodovima. Poslije je bilo dosta hladno, zbog čega neko vrijeme nisu letjele ni pčele ni bumbari pa je izostalo oplođivanje, dok kiša i vlaga ovih dana otežavaju berbu i pospješuju razvoj bolesti. No, sve u svemu, zadovoljni smo. Kvaliteta je neupitna i to kupci prepoznaju – kaže predsjednik zagrebačkog udruženja Marijan Herceg ističući kako sezona jagoda u Zagrebu zbog svega toga kasni dva tjedna, što će prodaju na 80-ak štandova prolongirati sve do 18. lipnja.

Vremenski gledano, jagodice purgerice još nisu ni na vrhuncu sezone s obzirom na to da gotovo nema dana s idealnom temperaturom od 24 do 25 Celzijevih stupnjeva, a teško je naći i kvalificirane berače.

A proizvodnja je poskupjela, sadnice i za dvije kune, repromaterijal, folije, željezo za plastenike, gnojivo... zbog čega je cijena otprije nekoliko godina bila isplativija od današnjih 20 za mjericu, objašnjava Herceg.

Klimatski uvjeti, dodaje, danas imaju veliku ulogu u poljoprivrednoj proizvodnji, kao i priprema tla, kvalitetno gnojenje dobrim domaćim stajnjakom te plodored. Svake dvije-tri godine proizvodnju jagoda treba seliti na drugu parcelu kako bi se tlo steriliziralo, izbjegla dodatna dorada tla i prskanja plodova. Dominantne sorte na području Zagreba su clery, koja čini više od 50% proizvodnje, te joly i asia.

Vjerovali ili ne, i na vrgoračkom je području glavna clery, objašnjava Herceg. No kako raste u drugom podneblju, u drukčijem tlu, u vremenskim uvjetima s optimalnim temperaturama od 24 do 25 stupnjeva, dok je na obali puno toplije, purgerica je, tvrde zagrebački jagodari, bolja – i krupnija. Dobra i za opekotine Pitaju li se pak potrošači koji su u pandemiji shvatili važnost domaće robe najbitnija im je kvaliteta koju na štandove donose OPG-i, ljudi s imenom i prezimenom, zbog čega su muljanja svedena na minimum.

No u Vrgorcu, koji je ove sezone konačno i brendirao svoje jagode u plavim “čašicama” s logom, a isto tako i kašete, “pušu” i na hladno. Odmah su u plavim mjericama osvanule i neretvanske jagode, a zahvaljujući “kašetama” s vrgoračkim logom koje, nakon što ih isprazne, trgovački lanci obično bacaju, muljalo se i s uvoznima.

– Trebaju nam veće kontrole – slažu se vrgorački proizvođači Slobodan Dropulić i Berislav Govorko, koji s još 50-ak kolega po sezoni u prosjeku proizvedu oko 600 tona.

No ove nema više od 400 tona vrgoračke jagode zbog čega, za razliku od proteklih godina, i one “drže” visoku cijenu.

– S ovakvim se cijenama može raditi. Potražnja je pak puno veća od ponude, pa se zato ne može reći da nam je ovo loša godina. Problem je, međutim, što proizvodnja danas počiva uglavnom na stanovništvu starijem od 60 godina, teško nam je saginjati se, berača nema, a mladi su se raselili – kaže Govorko, po čemu bi se dalo naslutiti kako bi proizvodnja slasnih kraljica, zvijezda različitih voćnih kolača, pita, krema, sladoleda, voćnih sokova, smoothieja i koktela, ali i salata, salsa i neobičnih umaka uz meso ili ribu, u idućim godinama mogla i pasti.

Već svi znaju da se ljube sa sirevima i šlagom, ali i s čokoladom, vanilijom, pjenušcem, bijelim rumom, čak i acetom balsamicom. Zanimljivo, iako ih smatraju voćem, jagode su zapravo, botanički gledano, samo odebljala cvatnja na stabljici – ni voće ni povrće.