Jaki franak izaziva glavobolje za Švicarce

Jedan od onih koji su okoristili bio je švicarski franak, koji se općenito smatra sigurnom imovinom u vremenima makroekonomske ili geopolitičke nesigurnosti. Švicarska valuta porasla je za 10% u odnosu na američki dolar od početka godine - ali unutar granica Švicarske, rastuća potražnja za frankom stvara izazove za kreatore politike.

Švicarski franak posljednji je put trgovan 0,2% više u odnosu na američki dolar, pri čemu je 1 dolar vrijedio oko 0,82 švicarska franka. Švicarska valuta, koja se ranije u srijedu trgovala stagnirano, oporavila se nakon što su podaci ADP-a pokazali da je zapošljavanje u američkom privatnom sektoru prošli mjesec usporeno na dvogodišnji minimum.

Snažan franak vrši deflacijski pritisak na Švicarsku. Kako valuta raste, uvoz - koji igra značajnu ulogu u gospodarstvu zemlje - postaje jeftiniji.

Za neke zemlje ovaj učinak mogao bi biti dobrodošlo olakšanje od ljepljive inflacije. No dok mnoga razvijena tržišta, poput SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva, još uvijek rade na snižavanju inflacije na svoje ciljane vrijednosti od 2%, Švicarska se suočava s suprotnim problemom: cijene previše padaju.

Švicarska inflacija postala je negativna u svibnju, a indeks potrošačkih cijena u zemlji pao je za 0,1% u odnosu na prethodnu godinu. Cijena uvozne robe značajno se smanjila, pavši za 2,4% na godišnjoj razini nakon što je prethodnog mjeseca ostala nepromijenjena.

Charlotte de Montpellier, viša ekonomistica za Francusku i Švicarsku u ING-u, istaknula je ulogu koju je rast valute igrao u inflacijskoj slici zemlje.

„Najnoviji pad uvelike je potaknut vanjskim čimbenicima“, rekla je u bilješci u utorak. „Snažan švicarski franak značajno je smanjio cijenu uvozne robe... S obzirom na to da uvoz čini 23% košarice CPI-ja, to ima značajan utjecaj na ukupnu inflaciju u Švicarskoj.“

Podaci za svibanj označili su prvi povratak Švicarske deflaciji od pandemije Covid-19. To bi moglo potaknuti Švicarsku nacionalnu banku da iskoristi dvije ključne politike koje su prethodno provedene kako bi se riješio problem koji je De Montpellier nazvala „upornom glavoboljom“ za središnju banku.

Švicarska nacionalna banka (SNB) okončala je sedmogodišnje razdoblje negativnih kamatnih stopa 2022. godine - nepopularnu politiku među štedišama i zajmodavcima, jer one ukidaju prinose na štedne depozite te smanjuju marže i profitabilnost banaka.

Na svom posljednjem sastanku u ožujku, središnja banka smanjila je ključnu kamatnu stopu za 25 baznih bodova na 0,25%.

Nakon podataka o inflaciji ovog tjedna, očekuje se da će Švicarska nacionalna banka (SNB) „nastojati se boriti protiv aprecijacije švicarskog franka oružjem koje joj je na raspolaganju“, rekla je De Montpellier.

ING očekuje da će Švicarska nacionalna banka na sljedećem sastanku kasnije ovog mjeseca smanjiti ključnu kamatnu stopu za 25 baznih bodova - a De Montpellier je tvrdila da će vjerojatno uslijediti daljnja smanjenja.

„Na temelju trenutnih podataka, povratak negativnim kamatnim stopama prije kraja godine čini se sve vjerojatnijim“, rekla je.

„Naš osnovni scenarij uključuje drugo smanjenje od 25 baznih bodova u rujnu, čime bi se referentna kamatna stopa snizila na -0,25%. Iako bi SNB radije izbjegao veća smanjenja, smanjenje od 50 baznih bodova u lipnju se ne može isključiti.“

Još jedan alat koji je SNB prethodno koristio za hlađenje švicarskog franka jest intervencija na deviznom tržištu prodajom franka i kupnjom stranih valuta.

Međutim, s povratkom američkog predsjednika Donalda Trumpa u Bijelu kuću, ova strategija sada dolazi s političkim izazovima.

Još 2020. godine, američko Ministarstvo financija, pod prvom Trumpovom administracijom, nazvalo je Švicarsku manipulatorom valutama, optužujući je za namjerno devalviranje švicarskog franka u odnosu na dolar. SNB je tada porekao te optužbe.

Trumpov puni popis takozvanih recipročnih tarifa navodi da su "manipulacija valutama i trgovinske barijere" uzete u obzir pri izračunu nameta koje su pojedinačne zemlje nametale Sjedinjenim Državama. Administracija je rekla da je izračunala da je Švicarska - koja je prošle godine ukinula sve industrijske tarife - naplatila SAD-u tarife od 61% te da će stoga uvesti nove tarife od 31% na švicarsku robu.

Iako je De Montpellier iz ING-a priznala da svaka moguća devizna intervencija SNB-a riskira "izazivanje gnjeva američke administracije", tvrdila je da je vjerojatno da će središnja banka intervenirati na tržištima u nadolazećim mjesecima.