Jakopović: Navodnjavanje je ključan izazov hrvatske poljoprivrede

Istaknuo je da su visoke temperature i nedostatak kiše ponovno doveli do teške suše, ugrožavajući posebno one poljoprivrednike koji nemaju pristup navodnjavanju.

Jakopović je za HRT najprije istaknuo da se Hrvatska suočava s još jednim izrazito sušnim ljetom, obilježenim visokim temperaturama i nedostatkom padalina.

- Najviše su ugroženi oni poljoprivrednici koji nemaju sustave za navodnjavanje, a takvih je, nažalost, većina. U Hrvatskoj je samo oko 20.000 hektara, što je manje od 2% ukupnih poljoprivrednih površina, pod navodnjavanjem, rekao je Jakopović, dodavši kako su posebno pogođeni povrćari, voćari te jesenske kulture koje su sada u fazi dozrijevanja.

Situaciju dodatno otežava činjenica da je Hrvatska tek nedavno počela koristiti sredstva iz europskih fondova, zbog čega su investicije u poljoprivrednu infrastrukturu još uvijek nedovoljne.

- Samo 25% sredstava iz investicijskih mjera za poljoprivredu do sada je iskorišteno, što je izuzetno malo. U kombinaciji s niskim dohotkom poljoprivrednika, koji je ispod prosjeka u EU, to znači da su ulaganja u sustave za navodnjavanje preskupa za mnoge, istaknuo je Jakopović.

Govoreći o specifičnim problemima, Jakopović se osvrnuo na situaciju u Dolini Neretve, gdje prodor slane vode u rijeku dodatno ugrožava poljoprivrednu proizvodnju.

- Iako postoje određene mjere, poput izgradnje ustava, problem se time samo djelomično rješava. Ključno je pratiti vremenske uvjete i dotok Neretve iz Bosne i Hercegovine kako bi se spriječile veće štete, rekao je Jakopović.

Prognoze, međutim, nisu optimistične. Jakopović je upozorio da se ozbiljna kiša ne očekuje uskoro, a eventualni ljetni pljuskovi neće biti dovoljni za značajnije poboljšanje situacije. Zbog toga bi mnoge općine mogle proglasiti elementarnu nepogodu, posebno ako kiša ne stigne na vrijeme kako bi spasila jesenske usjeve.

Naglasio je kako je Slavonija specifična u odnosu na sjeverozapadni dio Hrvatske.

- Ovdje se kukuruzi relativno dobro drže. Slavonija je dobila puno manje litara kiše početkom ljeta. Sve one kulture koje sad dozrijevaju, a proizvode se na velikim ratarskim površinama, imat će izuzetno mali prinos, dodao je.

Uz klimatske izazove, Jakopović je upozorio i na sve učestalija nevremena, koja su već nanijela velike štete, kao što je bio slučaj u Bošnjacima prije mjesec dana te u Garešnici, gdje je tuča oštetila brojne usjeve.

- Sustav protugradne obrane trenutno ne funkcionira kako bi trebao. Potrebno je pronaći učinkovitiji model zaštite, jer su nevremena sve češća i jača. Trenutne mreže ne mogu izdržati veličinu leda koji dolazi s ovim olujama, naglasio je Jakopović, dodajući da je nužno poboljšati postojeći sustav ili razviti novi koji će bolje zaštititi nasade i usjeve.

Jakopović je na kraju govorio i o povratku afričke svinjske kuge, koja je ponovo zabilježena u Hrvatskoj. Iako je broj slučajeva trenutno nizak, upozorio je da situacija može eskalirati ako se ne poduzmu sve potrebne biosigurnosne mjere.

- Teško je biti potpuno siguran da će ostati samo na izoliranim slučajevima. Potrebno je kontinuirano raditi na biosigurnosnim mjerama, a ključnu ulogu u tome imaju sami poljoprivrednici, zajedno s veterinarskim službama i državnim inspektoratom, zaključio je Jakopović, izražavajući nadu da će se situacija uspješno staviti pod kontrolu.