Kako će se istočnoeuropsko zdravstvo boriti s koronavirusom?

Ako i kada se to dogodi, upitno je hoće li njihovi zdravstveni sustavi moći izdržati pritisak, posebice imajući u vidu iskustva bogatijih, bolje opremljenih zemalja kao što su Španjolska i Italija.

Osim dostupnosti zdravstvene i sigurnosne opreme, zabrinjava i višegodišnji odljev mozgova, jer su liječnici i medicinske sestre otišli u potrazi za bolje plaćenim radnim mjestima u zapadnoj Europi, piše euronews.

U zemljama kao što su Rumunjska i Bugarska, koje su pristupile Europskoj uniji 2007., kao i Poljskoj, koja je ušla nekoliko godina prije, posljedice slobode kretanja radnika na njihove zdravstvene sustave posebice su izražene.

"Kad govorimo o Rumunjskoj, postoje neke specijalizacije koje su posebice pogođene odljevom mozgova, a jedno od najteže pogođenih područja je intenzivna skrb", rekao je Vlad Mixich, rumunjski liječnik i analitičar zdravstvene skrbi, koji radi i kao neovisni stručnjak za odbor Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radnom mjestu.

"Mislim da situaciju možemo opisati kao savršenu oluju jer nedostaje liječnika obrazovanih za intenzivnu skrb budući da su mnogi otišli u inozemstvo, dok istodobno postoji velika potreba za specijalistima intenzivne medicine u kontekstu epidemije koronavirusa", dodao je.

Po mišljenju Solidaritatea Sanitara, jednog od najvećeg sindikata zdravstvenih djelatnika, rumunjskom zdravstvu nedostaje gotovo 40.000 medicinara, što odgovara 17,46 posto potreba za djelatnicima u javnim bolnicama.

Slična je situacija i u susjednoj Bugarskoj, gdje po nekim procjenama između 250 i 300 liječnika napusti zemlju svake godine i ode raditi u inozemstvo.

Poljska je izgubila najmanje sedam posto medicinskih sestara i liječnika zbog migracija između 2004. i 2014., a i druge zemlje u regiji bilježe slične gubitke, često pogoršane zadnjom financijskom krizom.

"Zbog ranijeg odljeva mozgova iz Latvije, prilično se bojimo situacije u budućnosti”, rekao je Jevgenijs Kalejs, predsjednik Latvijskog udruženja bolnica, dodajući da su one otkazale sve planirane aktivnosti kako bi se usredotočile na borbu protiv virusa. Zemlja još nije zabilježila ni jedan smrtni slučaj povezan s koronavirusom.

Uz to, liječnici koji ostaju općenito su stariji i prema tome izloženi većem riziku zaraze koronavirusom i komplikacijama.

Prosječna dob obiteljskog liječnika kreće se između 50 i 60 godina, a mnogi su i stariji, pa je za njih rizik tim veći.

"Svaka peta osoba zaražena koronavirusom u Rumunjskoj u ovome trenutku je zdravstveni djelatnik", rekao je Mixich.

Slabo financiranje

Odljev mozgova nije jedini razlog za zabrinutost.

Zdravstveni sustavi u istočnoj Europi su, općenito, slabije financirani od onih u bogatijim dijelovima Europe, što znači da bi resursi brzo mogli postati nedovoljni i izloženi prevelikom pritisku ako se virus proširi u danima i tjednima koji dolaze.

"Nije riječ samo o odljevu mozgova, nego i općenito", rekao je Pascal Garel, direktor Europske federacije bolnica i zdravstvene skrbi, organizacije sa sjedištem u Bruxellesu koja okuplja članove iz 30 zemalja širom Europe.

"U odnosu na zapadnu Europu, obično izdvajaju puno manji postotak BDP-a za zdravstvo nego druge zemlje. Situacija u Rumunjskoj dramatična je kada je riječ o tom postotku", dodao je.

Rumunjska najmanje izdvaja za zdravstvo izraženo u udjelu u BDP-u u Europskoj uniji, po zadnjim dostupnim podacima Eurostata, a na začelju su i zemlje kao što su Latvija, Poljska i Slovačka.

Činjenica da su se mnogi ljudi vratili u regiju s rada u inozemstvu zbog ekonomskih posljedica koronavirusa vjerojatno će također imati štetne posljedice, posebice u ruralnijim područjima, koja često teško privlače liječnike i medicinske sestre.

U Rumunjskoj govorimo o desecima tisuća ljudi, a mnogi od njih vratili su se u sela u kojima su rođeni i gdje im žive stari roditelji, rekao je Mixich.

"Ako epidemija pogodi neko selo ili gradić, bit će pravi problem osigurati dovoljno medicinskog osoblja da se brine za te ljude".