Kina uvodi zabranu izvoza gnojiva, prijeti rast cijena

Prema informacijama koje su početkom tjedna objavili Bloomberg News, a potom proširio Reuters, Peking je ograničio izvoz gnojiva na bazi dušika i kalija te određenih fosfornih proizvoda, objavio je Farmer.

Iako odluka nije službeno objavljena, njezin je cilj jasan, zaštititi domaće tržište od nestašica u trenutku kada su globalni opskrbni lanci pod pritiskom, osobito zbog poremećaja u opskrbi s Bliskog istoka, piše Agroklub.

Prema indstrijskim izvorima, mjere uključuju zabranu ili stroga ograničenja izvoza mješavina dušično-kalijevih gnojiva te pojedinih fosfornih proizvoda. Ova politika dio je šire strategije kineskih vlasti usmjerene na stabilizaciju domaćih cijena i osiguranje dostatnih količina za vlastite poljoprivrednike.

Efekt domina na globalnom tržištu

Značaj ove odluke dodatno naglašava činjenica da ta zemlja igra ključnu ulogu na globalnom tržištu gnojiva. Vrijednost njezina izvoza prošle je godine premašila 13 milijardi dolara. Procjene sugeriraju da bi između 50 i 75 posto kineskog izvoza moglo biti pogođeno različitim restrikcijama, što bi značilo smanjenje globalne ponude za čak 40 milijuna tona.

Izvori iz industrije navode da će, uz postojeće zabrane i kvote za izvoz uree, tek manji broj proizvoda, poput amonijevog sulfata, ostati dostupni za izvoz.

Ograničenja dolaze u iznimno osjetljivom trenutku za svjetsko tržište gnojiva. Već ranije su poremećaji u opskrbi s Bliskog istoka te napetosti u području Hormuškog tjesnaca, ključne rute za transport sirovina, doveli do rasta cijena.

Kao rezultat toga, međunarodne cijene uree porasle su za oko 40 posto u odnosu na razine prije eskalacije sukoba. Sve to dodatno smanjuje dostupnost proizvoda što može izazvati novi val poskupljenja, osobito u zemljama koje ovise o uvozu.

 Sudionici konferencije o gnojivima u Šangaju procjenjuju da se ukidanje restrikcija ne može očekivati prije kolovoza, odnosno nakon vrhunca kineske izvozne sezone koja traje od lipnja do kolovoza.

Azija pod najvećim pritiskom

Najveće posljedice ove odluke osjetit će azijske zemlje koje se u velikoj mjeri oslanjaju na uvoz gnojiva iz Kine. Među njima su Indija, Indonezija i Tajland. U nekim slučajevima udio Kine u ukupnom uvozu gnojiva doseže i nekoliko desetaka posto.

 Podaci pokazuju da je ta zemlja prošle godine značajan dio izvoza usmjerila i prema Brazilu, Maleziji i Novom Zelandu, pri čemu su pojedine zemlje ovisile o kineskim isporukama i do jedne trećine ukupnog uvoza. U slučaju Indije, taj udio iznosio je oko 16 posto.

 Analiza kineskih carinskih podataka, ukazuje da je trenutno između polovice i čak 80 posto tog izvoza obuhvaćeno ograničenjima.