GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Komercijalni smještaj u 2020. se brojem noćenja vratio 20 godina unazad

Komercijalni smještaj u 2020. se brojem noćenja vratio 20 godina unazad
KATASTROFA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 08.03.2021 / 10:11
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - U komercijalnom smještaju u Hrvatskoj je 2020. boravilo sedam milijuna turista ili 64,2 posto manje nego 2019., dok je 41 milijun noćenja smanjenje za 55,3 posto, ali i povratak na razine od prije 20 godina, što je izravna posljedica koronavirusa i ograničenja putovanja, ističu iz DZS-a.

"Nakon što je u 2019. dosegnuta najveća vrijednost od 91 milijun noćenja turista u komercijalnom smještaju u Hrvatskoj, broj noćenja u 2020. vratio se na razinu od prije 20 godina", komentiraju dodatno uz podatke o fizičkom turističkom prometu u komercijalnom smještaju u 2020. iz DZS-a (Državni zavod za statistiku).

Stranih turista je u tim objektima unatoč svim ograničenjima putovanja i u 2020. bilo više nego domaćih, odnosno stranaca je došlo 5,5 milijuna, koji su ostvarili 35,4 milijuna noćenja, što je pad od 68 odnosno od 58 posto u usporedbi s 2019.

Pad fizičkog turističkog prometa u 2020. u komercijalnim smještajnim objektima 'ublažili' su pak domaći turisti, kojih je bilo 1,5 milijuna, a njihovih noćenja 5,4 milijuna, čime su u manjku od 34,2 posto odnosno oko 24 posto.

Gotovo jednak broj kao domaćih, 1,5 milijuna, prošle je godine u komercijalne objekte stiglo i turista iz Njemačke, koji su tradicionalno ostvarili i najviše noćenje među svim turistima, 11,7 milijuna, čime su zadržali prvo mjesto u hrvatskom turizmu. Njih je u odnosu na 2019. došlo oko 49 posto manje, a noćenja su imali oko 40 posto manje, pri čemu iz DZS-a napominju da su njemački turisti najviše svojih noćenja ili gotovo 44 posto ostvarili u objektima u Istarskoj županiji.

Veliki minusi zabilježeni su i s drugih tržišta, s kojih su turisti u 2020. dolazili u Hrvatsku, a nakon Nijemaca po udjelu u noćenjima slijede Slovenci, Poljaci, Česi, Austrijanci i Talijani.

Istra je regija/županija u koju je osim Nijemaca prošle godine i ukupno došlo najviše turista, 1,7 milijuna, što je 75 posto manje nego u 2019., a i ukupno noćenja je u toj regiji bilo najaviše, 11,5 milijuna ili 72 posto manje.

S 1,3 milijuna turista Istru slijedi Primorsko-goranska županije te Splitsko-dalmatinska sa 1,2 milijuna turista, ali koja je na drugom mjestu, iza Istre, sa gotovo 8 milijuna noćenja, dok ih je u Primorsko-goranskoj bilo 7,8 milijuna.

I po vrstama smještajnih komercijalnih objekata Istra je u 2020. imala najveću posjećenost i najviše noćenja u svim vrstama među svim županijama, a ukupno je najviše noćenja među svim vrstama smještaja, 60,4 posto od ukupnih ili 24,6 milijuna, ostvareno u odmaralištima i sličnim objektima za kraći odmor, u što ulazi i privatni smještaj. Time je broj noćenja u tom smještaju smanjen za 46,6 posto.

Kampovi i prostori za kampiranje su na drugom mjestu sa 9,1 milijun noćenja, što je pad od 52,3 posto, dok su treći hoteli sa 7 milijuna noćenja ili minusom od 73 posto.

Od ukupnih milijun kreveta raspoloživih za turista, najviše ih je i u 2020., kao i ranijih godina, bilo u objektima iz skupine odmarališta i slični - gotovo 640 tisuća, što je i 61 posto od ukupnog broja, dok je u hotelima bilo dostupno 153 tisuće kreveta ili udjel od 14,6 posto.

Rovinj prvi među odredištima

Dugogodišnji 'šampion' hrvatskog turizma Rovinj i u 2020. je upio zabilježiti najviše noćenja među svim odredištima u Hrvatskoj, 1,7 milijuna, a sa po 1,2 milijuna slijede ga Medulin i Poreč, dok je Dubrovnik imao 776 tisuća noćenja. Za sve te gradove to je u odnosu na 2019. i veliki pad noćenja - za Rovinj od 55 posto, za Poreč od 62 posto, za Medulin od 51,4 posto, a za Dubrovnik najveći od 82 posto.

Tagovi: komercijalni smještaj, hrvatski turizam, Rovinj, Dubrovnik, Opatija, otok Krk
PROČITAJ I OVO
Veliko poskupljenje mesa u Srbiji
MESO
Veliko poskupljenje mesa u Srbiji
BEOGRAD - Prema procenama udruženja potrošača, dnevno je za osnovne životne namirnice potrebno oko dve hiljade dinara, bez tog iznosa ne vredi ni ulaziti u samouslugu, kažu potrošači. Cene gotovo neprimetno rastu, pa je tako od početka godine meso poskupelo u proseku 25 odsto.
Atinska berza postaje suvlasnik Beogradske berze
MANJINSKI PARTNER
Atinska berza postaje suvlasnik Beogradske berze
BEOGRAD - Atinska berza ATHEX postaće suvlasnik Beogradske berze BELEX. Grčka berza, prema informacijama sa ovdašnjeg tržišta kapitala, dobila je saglasnost Komisije za hartije od vrednosti Republike Srbije za sticanje 10,24 odsto ukupnog broja akcija srpske berze.
Stigla nova ECDC karta, evo kako stoji Hrvatska
KARTA
Stigla nova ECDC karta, evo kako stoji Hrvatska
ZAGREB - Europski centar za kontrolu i prevenciji bolesti objavio je novu kartu prema kojoj je kontitentalna Hrvatska i dalje zelena zona, dok je jadranska obala ostala narančasta.
Potrošnja putem Visa kripto kartica premašila milijardu dolara u prvoj polovici 2021.
KRIPTO SCENA
Potrošnja putem Visa kripto kartica premašila milijardu dolara u prvoj polovici 2021.
NEW YORK - Vrijednost kripto imovine pohranjene u digitalnim novčanicama danas se procjenjuje na stotine milijardi dolara, a za milijune ljudi diljem svijeta, koji koriste kripto platforme, jedan od najjednostavnijih načina trošenja kriptovaluta je putem Visa kartice.
Azijska tržišta: Kineski tehnološki sektor i dalje je pod pritiskom
TRŽIŠTE KAPITALA
Azijska tržišta: Kineski tehnološki sektor i dalje je pod pritiskom
ŠANGAJ - Azijski su indeksi u četvrtak imale pomiješanu izvedbu, a kineski tehnološki sektor i dalje je pod pritiskom.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE