Kongresni turisti su najbolji, evo zašto

Prema riječima Jerneje Kamnikar, osnivačice i direktorice Vivo cateringa, jedne od najuspješnijih tvrtki koje se bave organizacijom događaja i cateringom, ne samo u Sloveniji, već i u cijeloj jugoistočnoj Europi, priprema cateringa i jela koja se poslužuju sudionicima tijekom kongresnih aktivnosti značajno se promijenila.

Zahtjevni gosti

S jedne strane, radi se o manjim grupama i vrlo zahtjevnim gostima, dok je u slučaju većih sastanaka hrana vrlo općenita i bliža stilu brze hrane.

To je također generacijski povezano, budući da je dostava hrane na kućnu adresu temeljno promijenila potrebu za estetikom i formom.

„Međutim, uvijek moramo razlikovati dnevne kongresne obroke od večernjih obroka. Tijekom dana moramo paziti da se ne prejedemo s masnoćama kako bi ljudi mogli pratiti program, pa mora biti lakše i ići u smjeru mediteranske prehrane, s obzirom na to da potražnja za veganskom i vegetarijanskom hranom naglo opada. Večernji događaji uvijek su namijenjeni druženju, pa vrlo pazimo da predstavimo tradicionalnu slovensku kuhinju, jer sudionici očekuju jela koja predstavljaju identitet zemlje domaćina i same destinacije“, objašnjava Kamnikar za ljubljanski Dnevnik.

Što se tiče pića na banketima, Jerneja Kamnikar naglašava da gosti posežu za sve kvalitetnijim brendovima. „Sve je više ljudi koji se upoznaju s vinima, pivima i žestokim pićima, velika je potražnja i za prirodnim sokovima, a među mlađim generacijama i za žestokim pićima. Možemo biti sretni što u Sloveniji imamo više nego izvrstan asortiman svega, pa bi bilo besmisleno na banketima nuditi bilo što drugo što nije lokalnog podrijetla.

Snažan trend posljednjih godina je da su večernja druženja puno neformalnija u smislu kulture odijevanja. Praktički više nema večernjih haljina, odjeća je lakša, a danas se traperice i sportske cipele mogu vidjeti čak i na prestižnijim događajima“, dodaje. Tome se prilagođavaju i organizatori, koji više ne posvećuju toliko pažnje samom cateringu. Danas se, kaže Kamnikar, već događa da sudionici kongresa izlaze jesti o svom trošku jer organizatori uopće ne osiguravaju catering ili naručuju hranu izravno iz hotela.

Nema strategije kongresnog turizma

Inače, kako primjećuje, razina turizma, ne samo unutar kongresnog turizma, već i u Sloveniji općenito, opada, pa po njenom mišljenju takvi protokolarni događaji više nemaju dodanu vrijednost koju su nekada imali. Razlog tome vidi prvenstveno u činjenici da ne postoji sistemska strategija u smislu kongresnog turizma i turizma općenito, svatko može sve, usluga je ispod standarda, a cijene su prešle granicu.

„Ima puno pubova, barova i cateringa. Usluga je uglavnom ispod prosjeka. Slovenija više nije dio centra, ali je prekrasno mjesto za život. A kada se to dogodi, više nema potrebe za vrhunskim uslugama i vrhunskim osobljem. Svi pričamo o osoblju. Ali nitko ne pita gdje bi se osoblje trebalo obučavati. Upravo zato se u Vivi sve više fokusiramo na inozemstvo. Kad bismo se u potpunosti ograničili na Sloveniju i kad ne bismo organizirali kongrese i catering u inozemstvu, izgubili bismo područje gdje se naš rad obučava i unapređuje“, uvjerena je šefica i osnivačica Vive.

Po njenom mišljenju, Slovenci su previše samouvjereni u svojoj zemlji i vole objašnjavati kako je ovdje lijepo. No, kako napominje, nismo toliko dobri, jer smo jako skupi, a nismo ni baš prijateljski raspoloženi, što vidi kao posljedicu činjenice da smo nacija koja nije odrasla s turizmom. Zato i seoski turizam i obiteljske priče vezane uz turizam dobro funkcioniraju u našoj zemlji, gdje sve ovisi o nekoliko ljudi, ali kada je u pitanju povezivanje veće grupe u cjelinu, često nam ne ide dobro. No, bez obzira na sve, smatra da je kongresni turizam motor turizma u našoj zemlji, zbog čega se u svijetu naziva i industrijom sastanaka. Jer su to gosti s dodanom vrijednošću, koji vrlo često ponovno posjećuju destinaciju u budućnosti sa svojom obitelji ili prijateljima.