To je rast od 7 posto u odnosu na 2019., a prema najavama Međunarodnog udruženja kruzing kompanija (CLIA) do 2027. broj putnika na kruzerima doseći će čak 40 milijuna. Prema podacima CLIA-e, snažna potražnja i daljnji rast bilježi se i ove godine, a najveći rast putnika bilježi se s tržišta Brazila, Italije i Velike Britanije.
Sva ostala tržišta općenito su se vratila na razine slične 2019. Ipak, najveći broj putnika na kruzerima je iz SAD-a, gotovo 17 milijuna, što je za 2,7 milijuna putnika više nego 2019. Kina se, pak, ponovno otvorila u rujnu prošle godine, međutim, to nije bilo dovoljno za vraćanje statusa najjačeg tržišta za kruzing industriju. Što se tiče destinacija, Karibi nastavljaju biti najposjećeniji na svijetu s gotovo milijun novih posjetitelja na kruzerima u 2023. u odnosu na 2019. Ostala odredišta s najvećim postotkom povećanja broja putnika na kruzerima su Mediteran, koji je lani rastao za čak 23 posto prema 2019., odnosno dobio 1,1 milijun putnika te došao na ukupno 5,5 milijuna putnika koji su destinaciju oplovili na nekom od kruzera, potom, zapadna obala Sjeverne Amerike, Južna Amerika i Aljaska.
Ipak, u CLIA-i ističu kako krstarenja čine trenutno samo 2 posto putovanja i turizma. Isto tako su lani donijela oko 138 milijardi dolara prihoda na globalnoj razini, podržavajući 1,2 milijuna radnih mjesta diljem svijeta i 43 milijarde dolara u plaćama. Osim toga, industrija ima 301.000 zaposlenih, a ako se tome pridruže radna mjesta povezana s kruzingom, dakle, ona u lukama i ona koja podržavaju krstarenja, riječ je, kažu u udruženju, o nekih 1,2 milijuna radnih mjesta.
Da su se i Hrvati vratili krstarenjima, potvrđuju i u turističkim agencijama. Tamara Černeka, direktorica turističke agencije Arriva Travel iz Rijeke, kazala je za Novi list kako se brojke povećavaju čak i u ljetnim mjesecima. Top destinacije su zapadni Mediteran te grčki otoci.
– Rekla bih da u kruzingu više nema klasične sezone, već putnici krstare tijekom čitave godine tako da već sada imamo dosta rezervacija za krstarenja oko Božića i Nove godine, ali i za školske praznike u veljači. Naime, s obzirom i na sve toplije zime, putnici se javljaju radi putovanja na neke drugačije destinacije, ne sam snijeg, a to uključuje i krstarenja. A ovog ljeta smo doista imali velik rast putnika, s obzirom na to da su cijene bile više nego prihvatljive. Sa svim taksama se krstarenje može naći već za oko 900-1.000 eura po osobi, a riječ je o punom pansionu, ali i činjenici da se radi o brodovima koji imaju svu moguću animaciju i doista brojne sadržaje, kazala je Černeka navodeći i primjer aranžmana za grčke otoke od 750 eura koji je u sedam dana krstarenja uključivao i obilazak Mikonosa te Santorinija. Inače, putnici koji, primjerice, idu na ukrcaj u Barcelonu, sve više koriste priliku da direktnim aviolinijama dođu na destinaciju ukrcaja.
Članice Međunarodnog udruženja kruzing kompanija (CLIA) samo ove godine u plovidbu uvode sedam novih brodova, što je ukupno kapacitet od oko 20.000 putnika. Najveći brod najavljen za ovu godinu je »Utopia of the Seas« koja plovi pod okriljem Royal Caribbeana. Najviše novogradnji izlazi iz talijanskog brodogradilišta Fincantieri. Do 2028. je, pak, u najavi čak 56 novih brodova u što kompanije ulažu oko 40 milijardi američkih dolara. Samo članice CLIA-e ove godine u floti imaju rekordna 303 broda na krstarenjima, što je 30-ak brodova više nego 2019. Kruzing industrija se s obzirom na rast sve više okreće alternativnim izvorima energije, ali i novim destinacijama, jer mnoge poput Dubrovnika, Venecije ili Santorinija imaju ograničen broj ticanja kruzera zbog pretjeranih gužvi koje su se stvarale u destinaciji.
Kruzing kompanije tako teže postići nultu stopu emisije CO2 na brodovima do 2050. pa ulažu u nova goriva i izvore energije, kao što su zeleni metanol, bio LNG i sintetički LNG, vodikove ćelije, fotonaponske/solarne izvore, kao i nove propulzije.
