Lagarde najavljuje još jedno povećanje kamatnih stopa ECB-a

"Očekujemo daljnje povećanje kamatnih stopa. Na kraju ćemo ih podići na razinu koja će s vremenom vratiti inflaciju na razinu srednjoročnog cilja", rekla je Lagarde u Frankfurtu. Očekuje se da će ECB povećati kamatne stope 15. prosinca.

Srednjoročni cilj ECB-a je dva posto, pri čemu središnja banka eurozone dopušta privremena odstupanja u jednom ili drugom smjeru.

"Inflacija u eurozoni daleko je previsoka", jasan je bio predsjednik središnje financijske institucije u eurozoni. U listopadu je godišnja inflacija u zemljama s eurom dosegnula 10,6 posto, čime se zadržala na najvišoj razini od 1997. godine.

Raste i strah da će visoki rast cijena, usporavanje globalnog rasta, energetska kriza i druge posljedice ruskog napada na Ukrajinu dovesti eurozonu barem u kratku recesiju ili razdoblje stagflacije. Lagarde je također upozorila da je povećan rizik od recesije.

ECB je stoga suočen s pitanjem može li usporiti dinamiku zaoštravanja monetarne politike. Krajem listopada Upravno vijeće ECB-a je treći put zaredom znatno podiglo glavne kamatne stope. Od srpnja su tako porasle za dva postotna boda, pa je središnja kamatna stopa u eurozoni sada dva posto.

Time je banka već dosegla neutralnu razinu, kada monetarna politika niti potiče niti koči gospodarski rast, a daljnja povećanja predviđaju u Frankfurtu za iduće mjesece.

Time bi monetarna politika počela kočiti gospodarsku aktivnost pooštravanjem uvjeta kreditiranja. Prije povećanja kamatnih stopa u listopadu, analitičari su predviđali porast od još 1,75 postotnih bodova do kraja prvog kvartala.

U međuvremenu je na istom događaju u Frankfurtu predsjednik njemačke središnje banke Bundesbank Joachim Nagel upozorio da ECB ne bi trebala popustiti unatoč opasnosti od recesije.

"Ne smijemo stati, potrebni su odlučni dodatni koraci", istaknuo je, dodavši da se ECB ne treba bojati usporavanja gospodarske aktivnosti.

"Inflacija je tvrd orah. Ako je želimo pobijediti, i monetarna politika mora biti tvrda", jasan je bio.

Lagarde je naglasila da će kamatne stope ostati glavni alat za prilagodbu monetarne politike.

"No, također moramo normalizirati naše druge alate i time dodatno ojačati našu kamatnu politiku", objasnila je.

Na sastanku u prosincu Vijeće ECB-a će, primjerice, raspravljati o tome kako "značajno i predvidljivo" smanjiti ukupnu bilancu ECB-a.

To je uvelike napuhano putem otkupa vrijednosnih papira u sklopu redovnih programa otkupa tijekom krize eura i kasnije posebnim pandemijskim programom tijekom korona krize. Krajem listopada u redovitom APP programu bilo je gotovo 3,256 milijardi eura obveznica, au pandemskom programu oko 2,585 milijardi eura.

Prema predviđanjima, ECB bi prvo trebala prestati reinvestirati prihode od obveznica koje dospijevaju u sklopu redovnog programa, a kasnije i u sklopu pandemijskog. Očekuje se da će se to dogoditi nakon prestanka povećanja kamata. Nagel želi da se to dogodi već 2023.