Zbog toga je Elon Musk čija je kompanija Tesla vodeći proizvođač električnih automobila spomenuo kako bi njegova tvrtka možda i sama mogla početi rudariti i rafinirati laki metal što bi je s obzirom na ove cijene svakako stajalo jeftinije.
Jasno je da ovakav razvoj događaja dovodi u pitanje cilj da se do 2035. godine iz upotrebe izbace vozila s motorima na unutarnje izgaranje na koje otpada oko četvrtine emisija ugljika. Cijena je litija dosegla svoj maksimum u travnju, a onda se nešto spustila, ali ostala je daleko viša nego što je bila u isto vrijeme lani, prošlog mjeseca bila je 62.000 dolara.
No Citigroup predviđa još i veći porast cijena litija u bližoj budućnosti. Zašto je došlo do takvog porasta cijena jasno je gotovo samo po sebi. Naglo je porasla potražnja zbog toga što su električni automobili sve traženiji pa se njihova prodaja udvostručila na 6,3 milijuna koliko ih je prodano lani, a rast će i dalje, procjena je na 26,7 milijuna do 2030. godine.
A i nije sve u automobilima, ima nešto i u smartphoneima i pohrani energije, svemirskoj industriji, podmornicama, sigurnosnoj i opremi za hlađenje. Sadašnja proizvodnja litija mogla bi se slomiti pod pritiskom potražnje već 2026. godine. Tako sada i električna vozila čija se cijena uspješno nastojala smanjivati proteklih godina opet postaju skuplja što ih odmiče od konkurentnosti u odnosu na konvencionalne automobile. I sama je Tesla podignula cijene svojih automobila za 20 posto.
Proizvodnja litija morala bi se učetverostručiti do 2030. godine kako bi se zadovoljile rastuće potrebe. Posebno se to odnosi na Australiju koja je vodeći proizvođač ovog ključnog metala. Tamo su pronašli novo nalazište u kojem se prema procjenama nalazi 7,4 milijuna tona litija. Proizvodnju podiže i Kina koja je najveće svjetsko tržište električnih automobila. No za vađenje jedne tone litija potrebno je 2,2 milijuna litara vode pa se postavlja i ekološko pitanje, piše novinar Večernjeg lista Zoran Vitas.
