Mljekari: Bez razvojne cijene mlijeka nema budućnosti

Ministarstvo će do 2030. uložiti oko 600 milijuna eura u oporavak stočarstva, no sve manje je onih koji žele ponovno napuniti farme.

Franjo Maciček preuzeo je tradiciju mljekarstva od svojeg oca, a posljednjih godina njegovi sinovi nastavljaju posao u suvremenoj farmi i sirani. No s obzirom na sve manju isplativost - gubi optimizam.

Ne znam koliko je to sreća, možda da su mladi krenuli drugim putem i ova farma bi bila već zatvorena. Dečki su odlučili prihvatiti taj izazov i još uvijek radimo, kazao je Franjo Maciček.

Danas imaju farmu s robotima i solarnim elektranama kakve se više mogu vidjeti u Austriji nego kod nas. Imali su i 50 krava a smanjili na 40 zbog neisplativosti.

- Kad bi država subvencionirala cijenu s 15 do 20 centi, vjerujem da bi se našlo i mlađih ljudi koji bi ostali u tom poslu. S ovom cijenom mlijeka mislim da od toga nema ništa, smatra Franjo.

Sjeća se Franjo početka prije više od četvrt stoljeća no nije očekivao da će mljekarstvo toliko potonuti.

- Nekad je u Žabjaku na punkt vozilo 20 i nešto kooperanata Danas nema više nijedne krave. Prije par mjeseci se zatvorila isto jedna velika farma, naveo je.

Na uglednu farmu stižu strani studenti veterinarstva iz Zagreba.

Kvote su nam popunjene, većinom su to studenti iz EU. Oko 70 posto njih je iz Francuske, a dolaze iz ukupno 30-ak zemalja. Teško je uspoređivati Francusku i Hrvatsku, međutim imaju i oni svojih problema, poput veterinarskih pustinja u središnjoj Francuskoj, pojašnjava Juraj Grizelj s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.

- U posljednje vrijeme ima sve više mladih koji zamjenjuju starije farmere, koji su sve manje optimistični zbog stanja stočarstva u Francuskoj. Mladi ljudi su ipak blagi optimisti kad je riječ o budućnosti mljekarske proizvodnje i škole. Nastoje također motivirati mlade ljude u tom sektoru . Smatram da tu ima dobrih mogućnosti, kazao je student iz Francuske Armand Jacues Hoyet Boucaud.

Niska cijena mlijeka i PDV i dalje pritišću proizvođače

Otišli su Macičekovi i korak dalje te prije 3 godine izgradili suvremenu siranu u kojoj proizvode 20-ak raznovrsnih sireva, jogurta i drugih mliječnih proizvoda.

- To je najbitnije, dodana vrijednost, ne prodavati klasični proizvod. Posla je sve više i zadovoljni smo, poručuje Dejan Maciček.

Dobili su za svoje sireve Macičekovi brojne nagrade, a posljednju, zlato na 8. nacionalnom ocjenjivanju sireva za poznati bjelovarski kvargl zaštićen europskom oznakom zemljopisnog podrijetla. No i sa sirevima je borba s konkurencijom.

Stavljeni smo mi mali proizvođači s velikim korporacijama u proizvodnji mlijeka. S tim da, pošto smo u sustavu PDV-a teško je biti konkurentan. Posebice stopom PDV-a koja ja na mliječne proizvode. Bilo bi dobro kad bi se moglo osigurati da imamo sniženu stopu PDV-a kao što je za mlijeko i maslac, poručuje Dejan.

Na farmi u Svetom Ivanu Žabnu gotovo 200 krava, junica i teladi. Korištenjem Vladinih mjera povećavaju broj krava.

Mi smo koristili mjere prije dvije godine za 20 posto pa smo koristili lani za 30 posto. Tako da smo zahvaljujući tim mjerama i svojem upornom radu i zalaganju u prošloj godini mljekarskoj industriji isporučili 43 posto više mlijeka nego godinu prije, naveo je Marijan Hartmann s farme Dumeco.

Na farmi i sve više posla za Tea, koji unatoč tomu što u mljekarstvu nema ni petka ni svetka vidi u njemu budućnost.

- Ja sam zadovoljan. Bude se i povećalo s vremenom, najavljuje Teo Matijašić s farme Dumeco.

Hrvatska svedena na 2165 isporučitelja mlijeka

Država do 2030. ulaže čak 600 milijuna eura u oporavak mljekarstva. No onih koji žele iskoristiti te mjere sve je manje, Hrvatska je ostala na samo 2165 isporučitelja mlijeka.

-Mi smo "bedaci" koji rade taj posao ali mi se ponosimo s tim poslom jer proizvodimo hranu, poručuje Marijan Hartmann.

Smatraju da će s ovakvom cijenom mlijeka malo tko krenuti u povećanje proizvodnje.

- Cijena mlijeka je 20 godina jedna te ista, to je ozbiljan problem. Troškovi su rasli. Cijena mlijeka u dućanu je puno veća nego što je bila prije 20 godina, sve mjere državne su dobre, ali mi ne može živjeti od mjera, kazao je. Mi moramo imati stabilne prihode i cijena mlijeka mora bit razvojna i održiva, a ne spajamo kraj s krajem, apostrofira Marijan.

Bez obzira na to što povećavaju broj krava i ne namjeravaju na tome stati strahuju za budućnost jer nekada smo imali 60 000 proizvođača mlijeka.

- Nekada je bio velik broj kooperanata, danas ih nema. To je kao ona pjesma- Kud plovi ovaj brod, zaključio je Marijan.