Dok se potrošači u SAD-u žale zbog povećanih cijena hrane, u Latinskoj Americi cijene padaju. To je povezano i s Trumpovom carinskom politikom.
U supermarketu u Aveniji Bolivar u Rio de Janeiru kupci se iznenađuju: cijene kave i mesa osjetno su niže nego ranije.
„Napokon jedna dobra vijest u ovim teškim vremenima“, kaže Julienne Freitas za DW.
Njezinu ocjenu potvrđuje i aktualno istraživanje Instituta za statistiku i socioekonomske studije (Dieese) i Nacionalnog društva za opskrbu (Conab). Prema ovoj studiji, cijene osnovnih namirnica u kolovozu su u usporedbi sa srpnjem pale u 24 od 27 glavnih gradova brazilskih saveznih država. Namirnice poput rajčice, mesa, riže i kave postale su jeftinije.
„U poljoprivredi živimo od ciklusa. Kod kave smo, na primjer, imali dobru žetvu, što je naravno povećalo ponudu i srušilo cijene. S mesom je slično: ciklus stočarstva je trenutačno u fazi visokog prinosa tovne stoke, pa domaće tržište osjeća pad cijena“, objašnjava za DW Leandro Dias s brazilske platforme AgroDeri.
Ali, dodaje on, postoji još jedan faktor: carine SAD-a na brazilske proizvode.
„Previsoke carine izazivaju inflaciju u zemlji i koče konkurentnost u inozemstvu“, kaže Dias. Drugim riječima, potrošači u SAD-u trenutačno osjećaju rast cijena hrane na koju je Washington uveo carine. Obrnuto, u zemljama porijekla cijene tih proizvoda padaju.
„U Brazilu imamo kratkoročni učinak zbog carina na ravnotežu između ponude i potražnje kod artikala koji podliježu carinama, dakle kave i mesa“, potvrđuje za DW ekonomist Douglas Eustáquio iz „Grupo Boticário“.
Zbog carina proizvodi koji su djelomično ili potpuno bili namijenjeni američkom tržištu sada ostaju u Brazilu. „I taj višak opskrbljuje domaće tržište.“ Kod mesa pad cijena traje nešto dulje, ali su cijene tijekom tjedana i mjeseci već pale.
Sličan učinak kao u Brazilu primijećen je nedavno i u Meksiku. Ondje je rajčica postala jeftinija: Javier Reyes Escamilla, predsjednik regionalnog Udruženja stočara sjevera, rekao je za portal Milenio:
„U regiji imamo visoku proizvodnju, a proizvođači sa sjevera zemlje pokušavaju je prodati u središnjim saveznim državama umjesto da je izvoze u SAD, pa cijena pada.“
Dok se potrošači u zemljama porijekla, kao u Brazilu i Meksiku, kratkoročno mogu radovati nižim cijenama, carine bi dugoročno mogle imati negativne posljedice, kaže brazilska ekonomistica Dirlene Silva za DW.
„Ako proizvođač izgubi pristup važnom tržištu poput američkog, nema više poticaja za ulaganje“, kaže Silva. To znači manje tehnologije, manju produktivnost, pa čak i gubitak kvalitete. S vremenom bi proizvodnja mogla opasti, a cijene ponovno porasti – što bi onda bilo na štetu domaćih potrošača.
