Najranjiviji na turističku aktivnost oko Zadra, Splita i Dubrovnika

Naglasci su to iz prve studije "Ranjivost jedinica lokalne samouprave (JLS) RH na turističku aktivnost od 2012. do 2021.", koju je za potrebe Mastercardovog projekta Uplift za edukaciju malog poduzetništva u turizmu izradio Ekonomski institut Zagreb (EIZ).

Predstavljanjem te studije u utorak ujedno je počela i druga sezona projekta Uplift, u kojoj će, kao i u prvoj, 40-ak malih poduzetnika u Učilištu Algebra proći edukaciju za nove tehnologije, digitalni marketing, direktnu prodaju i ostalo što je važno za suvremeno, digitalno i održivo poslovanje u turizmu.

Produljenje sezone, povećanje kvalitete i reguliranje privatnog smještaj ključni za turizam

"U mjerenju ranjivosti pojedine jedinice tj. destinacija koristili smo indeks koncentracije turizma prema intenzitetu turističke potražnje, koji je najizraženiji u primorskim županijama. Tako je najveći u Istri, 7,3, zatim u Zadarskoj i Primorsko-goranskoj županiji, 5,7 odnosno 5,6, dok je najveći porast koncentriranosti turizma od 1,4 indeksna boda zabilježen u Zadarskoj županiji”, kazala je voditeljica istraživanja sa EIZ-a Maruška Vizek.

Slijedom analiza utvrđeno je da je u Zadarskoj županiji i najveći indeks ranjivosti na turizam, 13,4, zatim u Splitsko-dalmatinskoj 11,5 i u Dubrovačko-neretvanskoj i Šibensko-kninskoj županiji, 10,6 odnosno 10.

Na kontinentu, najizloženije turizmu su Karlovačka i Varaždinska županija, s indeksima ranjivosti na turizam od 5,8 i 3,2, pri čemu je Vizek istaknula da nijedna županija u deset godina nije zabilježila smanjenje ranjivosti i sezonalnost iturizma, nego se to u mnogima povećalo.

To se veže i sa strukturom smještaja za turiste, pa je primjerice, po studiji, Splitsko-dalmatinska županija s najnepovoljnijom strukturom, u kojoj gotovo 88 posto kapaciteta čini privatni smještaj, koji je poznat po kratkoj sezoni. Tamo je i najmanje kolektivnih smještajnih kapaciteta, koji su, po ocjeni Vizek, najvažniji za održiv razvoj turizma, cjelogodišnji rad i stvaranje više dodane vrijednosti i za turizam i za lokalne jedinice.

I u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj je gotovo 80 posto smještaja privatnog, dok je najpovoljniji omjer hotela, hostela i kampova od 25 posto u odnosu na 66 posto privatnog smještaja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ali je tamo velika sezonalnost i zato su i među ranjivijim.

Vizek je istaknula gradove poput Dubrovnika, koji su dosta poduzeli za održivost, kvalitetu ponude i dužu sezonu, no to još nije dovoljno, kao ni u Zagrebu, premda je u njemu najviše kreveta, 53 posto, upravo u kolektivnim kapacitetima.

Izdvojila je ponovo i Istru zbog planskog razvoja turizma proteklih godina, s ulaganjima u kapacitete visokih kategorija, posebice u hotele, kampove i resorte, sadržaje. Sezona je u Istri dulja nego kod ostalih županija, pa je i ranjivost stanovnika i regije manja jer se turizmom strukturirano upravlja na svim razinama.

I Kvarner je tome blizu, ali još nije kao Istra, navodi Vizek te poručuje i da bi razvoj turizma na kontinentu trebao izbjeći bujanje privatnog smještaja na uštrb kolektivnog, jer se to odražava i na druge sektore i ponude (građevina,promet, trgovina i drugi).

Održivost turizma moguća, ali treba puno političke volje za reforme

"Hrvatska može imati održivi razvoj turizma, ali za to je ključno produljiti sezonu te da da nositelji javnih politika imaju dovoljno političke volje na svim razinama da provedu nužne reformske zahtjeve, prije svega oko reguliranja privatnih kapaciteta, oporezivanja njihovog prihoda i dobiti”, poručila je Vizek.

Upozorila je i da treba više pažnje posvetiti i nekomercijalnom turističkom smještaju, odnosno 'sdresirati' sivu zonu u njemu, kao i usmjeriti se ka planskom razvoju s većom potrošnjom po gostu i povećanjem kvalitete a ne masovnosti turizma, koji vodi narušavanju i prostora i kvalitete i turizma i života lokalnog stanovništva.

Izrada nove Strategije održivog razvoja turizma u završnoj fazi

Ravnatelj uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije u Ministarstvu turizma i sporta Slavko Štefičar na predstavljanju studije je kazao da ih rezultati nisu iznenadili jer su u završnoj fazi izrade nove Strategije razvoja održivog turizma, za što su radili opsežna istraživanja i analize.

"Turizmom treba upravljati, a podaci koji pokazuju probleme mogu i zavarati, jer nije isto govoriti o sezonalnosti i opterećenosti turizmom na kontinentu ili neke destinacije na Jadranu. Te podatke o opterećenosti moramo uzeti s rezervom za kontinent, jer ako tamo nemamo turizma onda što imamo?”, kazao je Štefičar.

Ni u u Ministarstvu, kako je dodao, nisu zadovoljni strukturom smještaja, svjesni su svi da treba više hotela a manje privatnog, ali i tu, po njemu, ima razlike, jer kontinent ima potencijala za turizam i tamo trebaju smještajne kapacitete, pa i privatne.

"Mi smo sada u turizmu na prekretnici, a strategija koju izrađujemo ide u smjeru održivosti jer su se i navike turista promijenile. Ako to ne učinimo, krahirat ćemo. Sada prvi puta imamo i veliki novac za razvoj turizma, 2,2 milijarde kuna, za što će javni pozivi uskoro biti objavljeni, i u čemu će biti najvažniji projekti digitalno i zeleno”, poručio je Štefičar.

Dolazi nova generacija poduzetnika u turizmu

Maja Brkljačič iz Algebre iznijela je rezultate prve Uplift akademije, koju je pohađalo 40-ak polaznika-poduzetnika iz cijele Hrvatske, a pokazali su veliku kreativnost i želju za učenjem, posebice novih digitalnih pristupa turističkom poslovanju.

"Dolazi nova generacija mikro i malih poduzetnika u turizmu koji teže novim alatima, tehnologiji i sličnom da pokrenu posao i ponudu i da vode turizam korak dalje”, zaključila je Brkljačić.