Naime, pad prihoda je ove koronasezone premašio pad broja dolazaka s obzirom na to da je većina bukinga odrađena u posljednji čas, a rezervacije su realizirane po znatno nižim cijenama od uobičajenih, tako da je financijski gubitak značajan. Gosti su iz dalekih destinacija gotovo u potpunosti izostali, s time da su čarter tvrtke ipak uspjele doći do nekih novih koji dosad nisu bili čarterski gosti.
Predsjednik Udruženja čartera HGK Paško Klisović pojasnio je za Novi list kako se uspjeh nautike i brojke ostvarenja vežu za rezultat marina i megajahti, dok brojke za čarter segment govore nešto drugo. Sjeverni je Jadran radio nešto bolje od južnog dijela s obzirom na lakšu dostupnost autom, odnosno manju ovisnost o aviogostima. Pad na sjeveru je 40 do 50 posto, dok je na jugu preko 60 posto. No ukazuje na to kako je na južnom dijelu, pogotovo u splitskom bazenu, puno veća koncentracija flote, tako da taj osjetno veći pad pogađa puno više plovila, odnosno tvrtki. U Udruženju tako procjenjuju da je samo nakon 15. kolovoza zbog pooštravanja mjera prema Hrvatskoj izgubljeno oko 150 milijuna eura.
– Radi se o procjeni ukupne potrošnje čarter gostiju od 183 eura po danu po osobi, prema istraživanju TOMAS nautike iz 2017. što uključuje sve troškove, osim najma plovila, i trošak marina, potrošnje u restoranima i slično. A ove je godine do 30. rujna pad dolazaka i noćenja u čarteru prema podacima Ministarstva mora iznosio preko 50 posto što znači da smo ukupno, dakle svi u lancu čarter usluge, ove godine izgubili preko 300 milijuna eura, ukazao je Klisović.
No, dodaje, još teža situacija tek slijedi. Naime, i u ovoj djelatnosti je akutni problem likvidnost za pripremu 2021. Što se tiče problema likvidnosti, Klisović je pojasnio kako je čarter posebno specifičan jer u normalnim okolnostima ima jako rani buking koji kreće već u rujnu za čarter uslugu iduće sezone, a iz čijeg se priljeva financiraju izuzetno visoki troškovi zimskog razdoblja i pripreme flote za sezonu.
U Udruženju ukazuju kako treba olakšati i ubrzati realizaciju kredita za obrtna sredstva s obzirom na to da se sredstva čekaju predugo. Klisović je ukazao i na to kako banke i leasing kuće trebaju već sada planirati produljenje moratorija koji uglavnom istječu na proljeće 2021. te se treba riješiti pitanje smanjenja ili subvencije kamate na plasmane koji su u moratoriju jer se s obzirom na vrijednost plovila radi o ogromnim iznosima.
Govoreći o tome što se uopće u ovom trenutku može očekivati od turističke 2021. Klisović je kazao kako je realno očekivati nešto bolje brojke od 2020., ali i dalje osjetno niže od 2019., i to pod uvjetom da se početkom godine krene s cijepljenjem.
– Ako do toga ne dođe, vjerojatno nas opet čeka nekakav lockdown kroz proljeće da se omogući kakav-takav promet u špici sezone. Ali to je onaj crni scenarij do kojeg, nadamo se, ipak neće doći, zaključio je Klisović.
