Nerealna očekivanja Hrvatske od njemačkog turističkog tržišta

U središtu interesa našli su se turistički koridori, prije svega se spominjala Češka, no ovog tjedna je češki predsjednik poručio građanima da ovog ljeta neće biti putovanja u druge države.

S druge strane, Norbert Fiebig, predsjednik Njemačkog udruženja touroperatora, kazao je kako će Nijemci, ako budu odlazili u inozemstvo, tražiti što bliže destinacije, a tu bi, kaže, Hrvatska mogla biti na dobitku. Njemačka, kao najveće europsko emitivno tržište, sigurno je u fokusu svih receptivnih zemalja. U Austriji tako turistički sektor također traži da se granice otvore za njemačke turiste jer bi, kažu, bez njih austrijski turizam bio gotovo mrtav.

A signali da računaju na Nijemce i Austrijance stižu i iz Turske, gdje turistički sektor očekuje da se uz međunarodno priznate zdravstvene dokumente vrati barem dio gostiju s ovih tržišta. I u hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova bilo je najava o razgovorima s njemačkim kolegama o mogućim turističkim koridorima.

No, nepoznanica je još uvijek puno, ističu turistički znalci. Tako nam je jučer Selimir Ognjenović, prvi čovjek minhenskog touroperatora ID Riva, plastičnim primjerom ukazao na aktualnu situaciju u Njemačkoj. Iako iz hrvatske perspektive ne izgleda pretjerano značajno, otkazivanje Oktoberfesta pokazuje svu složenost situacije. Naime, tih dvadesetak dana Münchenu donosi 6 milijuna gostiju, cijene hotela koje sa 100-200 eura skaču na 400 do 500 i 1,5 milijardi eura prometa, piše Novi list.

Iako je pokrajinsko i gradsko čelništvo u objavi otkazivanja ustvrdilo kako je ova odluka vrlo bolna, vrlo jasno ukazuje kakva je situacija i kakve su rezove u Njemačkoj spremni napraviti u subijanju pandemije, poručio je Ognjenović.

- Turistička branša u Njemačkoj je u velikoj neizvjesnosti. Sigurno je jedino da se ništa ne može sa sigurnoću reći niti prognozirati. O toj nesigurnosti, primjerice, govori i situacija s vaučerima za uplaćena, a nekorištena putovanja. Naime, njemačka Vlada je donijela odluku prema kojoj se putnicima za te uplate mogu osigurati vaučeri, kao i u Hrvatskoj.

Međutim, Nijemci su otišli korak dalje i zatražili mišljenje institucija EU-a, no još nema odgovora, tako da je po tom pitanju sve stalo. A riječ je o 6 milijardi eura avansa, od čega garantni fond pokriva tek 300 milijuna. Dakle, otvorenih pitanja ima jako puno.

Što se tiče nas, mi smo sve snage uložili u održavanje kontakata s našim klijentima. Ono što je trenutno hrvatski veliki, možda i najveći kapital, jest činjenica da Bavarci žele putovati u Hrvatsku, odnosno ne otkazuju putovanja, već su spremni čekati kolovoz, jesen, ili dio njih čak prebaciti uplaćeni odmor za 2021., kazao je Ognjenović.

Što se tiče potencijalnih koridora prema Hrvatskoj, ukazao je kako turizam treba slobodu, kao i da trenutno nema »kamena mudraca« koji bi riješio sve, već je potrebno tisuće ideja kako i što napraviti da se turizam pokrene. Kada će to biti, pitanje je, no valja biti spreman. A činjenica je da nakon što se situacija i normalizira, za pokretanje ozbiljnijih dolazaka treba najmanje 40, a u avioprometu i 60 dana.

Direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) za Njemačku iz ureda u Frankurtu Romeo Draghicchio i voditeljica ispostave HTZ-a u Münchenu Nera Miličević poručuju da su se zbog pandemije prioriteti potencijalnih putnika radikalno promijenili i da su putovanja u drugom planu.

- Uglavom se čeka razvoj situacije, ali Nijemci nisu izgubili želju za putovanjem na ljetne odmore te se predviđa kako će dio njih koji su ranije bukirali i realizirati svoja putovanja ako se za to steknu uvjeti, ili će prihvatiti vaučere touroperatora i putovati u drugim, kasnijim terminima, kaže Dragicchio.

Dodaje da novih bukinga za sada nema i da ih neće ni biti dok se situacija ne razjasni, što se može povezati i s odlukom njemačke Vlade o daljnjoj zabrani putovanja i produljenju mjera socijalnog distanciranja.

- Ako turistička putovanja i budu omogućena, u prednosti će biti domaće, njemačke destinacije ili eventualno bliže do kojih se može doći vlastitim prijevozom, rekao je Dragicchio.

Što se tiče turističkih koridora, turistički djelatnici ukazuju kako ne treba očekivati čuda. Prije svega zato što se automobilima prolazi kroz druge zemlje, pa je pitanje hoće li one dozvoliti turistički tranzit, a kapaciteti avioprometa su također ograničeni. Tim koridorima avionima iz Češke tjedno, primjerice, može doći do 200-300 gostiju, a zna se koliki su ukupni kapaciteti, primjerice, dubrovačke destinacije.

- O eventualnom ublažavanju pravila za putovanja preko granice odlučivat će se u idućih nekoliko tjedana, a kada se spominje inozemstvo, diskutira se najviše o putovanjima u Hrvatsku i Slovačku. Sve će ovisiti o pojedinačnim zemljama i dogovorima, pri čemu je odlučujuće epidemiološko stajalište te se pretpostavlja da će sve biti jasnije polovinom lipnja, kaže direktor HTZ-a u Pragu Dubravko Miholić.

Iznosi i da češki turizam bilježi pad i gubitke, a otkazuju se i putovanja prema svim destinacijama, u čemu touroperatori i agencije nastoje goste nagovoriti da još ne storniraju, da pričekaju još mjesec dana kako bi svi vidjeli razvoj situacije ili im nude druge termine u rujnu, umjesto u lipnju. Očekuje se i podrška domaćem turizmu.

Katica Hauptfeld, vlasnica touroperatora Katarina line iz Opatije, navodi kako se iz kontakata s partnerima u Češkoj i Slovačkoj, može zaključiti kako su stanovnici ovih zemlja još uvijek jako oprezni i rezervirani po pitanju putovanja.

- Po meni, trenutno možda najzanimljivije nam je slovačko tržište. Ova je zemlja brzo i rigidno postupila u obuzdavanju širenja COVID-19, slično kao i Hrvatska, i ima vrlo dobru epidemiološku sliku. A ima i više sličnosti s nama, nego Češka. Iako, bojim se da prije 1. kolovoza neće biti interesa za dolaske. Svakako trebamo razgovarati i iznalaziti načine kako dovesti goste, no realno, ako ovi koridori i budu uspostavljeni, odaziv je pod upitnikom.

Što se tiče Njemačke, partneri s ovog tržišta su od nas tražili povrat novca, unatoč prijedlozima da aranžmane prebacimo za jesen. Informacije su da su ljudi jako oprezni, čak i mladi, i da će radije ostati kod kuće. Sve je to na kapaljku. Jasno, moramo razgovarati i iznalaziti rješenja kako bismo bili spremni reagirati u slučaju da se situacija pokrene. S time da ne znam je li pametno što pokretati prije nego kod nas prestane epidemija.

Što se tiče autobusera, čak nam je nekoliko njih prebacilo aranžmane za jesen, dakle nisu stornirali, više s austrijskog tržišta nego njemačkog, no većina želi razgovarati o idućoj godini, pojasnila je Hauptfeld, dodajući kako je najizglednije da će prvo krenuti domaći turisti, no ponovno, pitanje u kojoj mjeri s obzirom na otkaze i štednju u ovoj situaciji.

Zbog toga su važne mjere Vlade poput Cro kartice, ali predlaže i da se omogući da se poslodavcu plaćanje godišnjeg odbije od poreza kao čisti trošak. A nakon domaćeg, prve povratke očekuje iz Slovenije, Austrije i južnih njemačkih pokrajina. Italiju za sada ne vidi kao izglednu po pitanju vraćanja gostiju.

Direktorica HTZ-a u Ljubljani Metka Bradetić kazala je kako određene najave idu u smjeru da će Slovenci prve godišnje odmore najvjerojatnije koristiti već početkom lipnja, s time da im je upućen apel da ne putuju u daleke destinacije. Bradetić je dodala i da slovenski sektor turizma čeka Vladine smjernice, prvenstveno o uvođenju turističkih vaučera koji bi se koristili na području Slovenije.