GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Neto gubitak ugostiteljstva i turizma u 2020. godini 3,4 milijarde kuna

Neto gubitak ugostiteljstva i turizma u 2020. godini 3,4 milijarde kuna
U MINUSU
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 23.09.2021 / 08:56
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u Hrvatskoj je od 2004. do 2020. stalno rasla u gotovo svim segmentima, od prihoda do broja zaposlenih, no u 2020. je zbog pandemije došlo do pada i poduzetnici su u toj djelatnosti iskazali ukupni neto gubitak od 3,4 milijarde kuna.

Pokazuje to uz ostalo Finina analiza rezultata poslovanja poduzetnika u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane - presjek 2004.-2009.-2014.-2020. godine, u kojoj se za svaku od tih godina iznose podaci o broju poduzetnika i zaposlenih, ukupnim prihodima i rashodima, dobitima i gubicima, izvozu itd.

Najviše poduzetnika u pružanju smještaja te pripremi i usluživanju hrane bilo je u 2020., nešto više od 13 tisuća, s time da im se brojnost povećavala od 2004., kada ih je bilo najmanje, oko tri tisuće.

Više poduzetnika značilo je i više zaposlenih, čiji je broj rastao svake promatrane godine, odnosno sa oko 36 tisuća u 2004., na više od 65 tisuća u 2020. godini.

Ukupni prihodi rasli, ali svake godine konsolidirani financijski rezultat - gubitak

Najviši ukupni prihodi poduzetnika u toj djelatnosti (skraćeno turizma i ugostiteljstva) prema analizi Fine su među promatranim godinama (ili svakih pet) bili u 2014., kada su iznosili 19,1 milijardu kuna, što je bilo i 9,1 milijardu kuna više nego su uprihodili u 2004. godini.

Ti su prihodi s obzirom na rekordne rezultate turizma u 2019. zasigurno porasli dodatno u 2019., za što u analizi nema podatka, ali ima za 2020. u kojoj su zbog pandemije bili manji i od oni iz 2014. te iznosili 17,6 milijardi kuna.

Uz prihode rasli su i ukupni rashodi, koji su za svaku promatranu godinu bili nešto iznad ukupnih prihoda - za 2004. su iznosili 10,2 milijarde kuna, za 2009. oko 13,8 milijardi kuna, za 2014. 19,3 milijarde, a za 2020. 21,3 milijardu kuna.

To je svake godine značio i negativni (ukupni) konsolidirani financijski rezultat ili gubitak djelatnosti, koji se sa 298,3 milijuna kuna iz 2004., u 2009. povećao na 989 milijuna kuna (što je bila i globalno ekonomski kriza godina, pa i za turizam), ali je u 2014., kada su ostvareni i najveći ukupni prihodi, gubitak 'pao' na samo 493,9 milijuna kuna. U 2020. gubitak je najveći, 3,4 milijarde kuna, zbog negativnog utjecaja pandemije na putovanja i povezane sektore.

Investicije u imovinu stabilno uz porast broja zaposlenih i plaća

Investicije u toj djelatnosti u novu dugotrajnu imovinu u svakoj su promatranoj godini bile stabilne, nešto iznad dvije milijarde kuna po godini, pa i u pandemijskoj 2020., kada su iznosile 2,08 milijardi kuna. Najviše se investiralo, 2,7 milijarde kuna, opet u 2014., dok je to u 2009. i 2004. bilo po oko 2,3 milijarde kuna.

Investiralo se i u novo zapošljavanje, pa se, po Fininoj analizi, brojka od 36 tisuća zaposlenih kod poduzetnika u turizmu i ugostiteljstvu u 2004. povećala na 43,5 tisuća u 2009., pa na 54 tisuće u 2014. U 2020. broj zaposlenih se povećao na više od 65 tisuća, što je, kako navode Finini analitičari, 81,3 posto više zaposlenih u odnosu na 2004. godinu.

Prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom su također rasle - 2004. ta je plaća iznosila 3.281 kunu, u 2009. je prvi puta prešla 4.000 kuna, na 4.057 kuna, da bi u 2014. porasla na 4.297 kuna, a u 2020. na 4.657 kuna.

Iako je ta plaća u 2020. bila za 42 posto veća u odnosu na plaću obračunatu u 2004., ipak je, kako navode iz Fine, bila za 22 posto manja nego prosječna mjesečna neto plaća poduzetnika RH (koja je bila 5.971 kuna).

Na prvih pet mjesta iste tvrtke

Kada su u pitanju zaposleni, prihodi, investicije, plaće, novo zapošljavanje i drugo, analiza Fine pokazuje da se u svakoj od četiri promatrane godine na prvih, pa i deset mjesta najjačih nalaze iste turističko-hotelske-ugostiteljske tvrtke, među kojima su po zapošljavanju i drugom na prva tri mjesta stalno Valamar Riviera iz Poreča, Maistra iz Rovinja i Plava laguna/Istraturist iz Poreč/Umag (koje su primjerice 20024. djelovale zasebno, a u 2020. objedinjeno, a takvih je još u analizi na prvih deset mjesta).

Te tri kompanije su i najveće u hrvatskom turizmu, pa su se u četiri promatrane godine izmjenjivale na prvim mjestima po prihodima i drugim parametrima, a među njima, na prva tri odnosno u prvih pet i deset mjesta za svaku godinu se nalaze i Globalna hrana, Arena Hospitality grupa/Arenaturist, Liburnia Riviera Hoteli (LRH), lošinjska Jadranka, Pleter usluge, Jadranski luksuzni hoteli (JLH) itd.

Tagovi: hratski turizam, ugostiteljstvo
PROČITAJ I OVO
Wall Street: Snažan rast indeksa na krilima dobrih poslovnih rezultata
OPTIMIZAM
Wall Street: Snažan rast indeksa na krilima dobrih poslovnih rezultata
NEW YORK - Američki indeksi porasli su drugi dan zaredom, budući da su dobre korporativne zarade ublažile zabrinutost oko viših stopa.
Bitfinex: Potražnja za bitcoinom nakon halvinga bit će pet puta veća od ponude
PROCJENE
Bitfinex: Potražnja za bitcoinom nakon halvinga bit će pet puta veća od ponude
NEW YORK - Analitičari Bitfinexa procjenjuju da bi nova ponuda BTC-a dodana tržištu mogla pasti na 30 milijuna dolara dnevno, što je manje od pet puta više od prosječnih dnevnih priljeva u promptne ETF-ove.
Zagrebačka burza: Podravka i Adris najveći krivci za pad indeksa
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Podravka i Adris najveći krivci za pad indeksa
ZAGREB - Utorak je Zagrebačkoj burzi donio pad indeksa uz slabiji promet.
Crnogorsko tržište osiguranja u prvom kvartalu poraslo 12,6%
RAST
Crnogorsko tržište osiguranja u prvom kvartalu poraslo 12,6%
BUDVA – Tržište osiguranja u Crnoj Gori u prvom je tromjesečju zabilježilo rast od 12,6 posto, objavio je predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osiguranja (ANO) Marko Ivanović.
Mađarska narodna banka testira interes za poslovanje na tržištu kripto imovine
KRIPTO SCENA
Mađarska narodna banka testira interes za poslovanje na tržištu kripto imovine
BUDIMPEŠTA - Narodna banka Mađarske (MNB) provest će istraživanje kako bi utvrdila stupanj interesa među mađarskim tvrtkama za pokretanje aktivnosti na lokalnom tržištu kripto-imovine, rekli su u ponedjeljak središnja banka i regulator financijskog tržišta, prema izvješću državnih novinske agencije MTI.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE